Alergija na sunce je izraz koji se često koristi za opisivanje niza uvjeta u kojima se pojavljuje crveni osip na koži koja je izložena suncu često popraćen svrbežom. Neki ljudi imaju nasljednu vrstu alergija na sunce, dok drugi razviju znakove i simptome tek kada pokrenu još jedan faktor koji pospješuje alergiju – kao što su određene vrste lijekova.
Iz nepoznatog razloga, alergija na sunce češće se javlja kod žena (srednje dobi) nego kod muškaraca. Alergija na sunce je učestalija i kod osoba svjetlije puti. Jednom kada se alergija javi, najčešće se ponovno javlja iz godine u godinu. Alergiji na sunce posebno su izložene osobe koje boluju od autoimunih bolesti, bolesti bubrega, te osobe koje konzumiraju antibiotikei analgetike.
Blagi slučajevi alergije na sunce mogu se riješiti bez liječenja. Teži slučajevi mogu zahtijevati steroidne kreme ili tablete. Ljudi koji imaju jake alergije na sunce ponekad moraju poduzeti preventivne mjere te nositi zaštitnu odjeću.
Uzroci alergije na sunce
Određeni lijekovi, kemikalije i medicinska stanja mogu učiniti kožu više osjetljivom na sunce. Nije jasno zašto neki ljudi imaju alergiju na sunce, a drugi ne. Svojstva koja se nasljeđuju mogu igrati veliku ulogu u razvijanju alergije. Međutim, određene alergijske reakcije ne moraju biti povezani ni s kakvim vanjskim faktorima, bolestima, kremama itd.
Alergija na sunce uglavnom se javlja samo kod određenih osjetljivih osoba. Ponekada se alergija može pojaviti nakon svega nekoliko trenutaka izlaganja suncu.
Simptomi alergije na sunce
Izgled kože zahvaćene alergijom na sunce može varirati, ovisno o poremećaju koji je uzrok problema. Znakovi i simptomi obično se javljaju samo na koži koja je izložena suncu i obično se razvijaju u roku od nekoliko minuta do sati nakon izlaganja suncu. Alergija na sunce najčešće uključuje svrbež i osip na vratu, grudima, rukama i donjem dijelu nogu.
Ponekada uz sve simptome mogu biti prisutne i drhtavice koje traju 2-3 satakoje su praćene glavoboljom, mučninom i općom slabošću. Ponekada se alergijska reakcija može manifestirati u obliku vodenih plikova. Alergijska reakcija na sunce može se širiti i na dijelove tijela koji su zaštićeni od sunca, odnosno prekriveni odjećom.
U nekim situacijama se nakon izlaganja suncu mogu pojaviti prištići. Prištići na koži se mogu pojaviti kao alergijska reakcija na sol, sunce i kremu sa zaštitnim faktorom. Stoga bi bilo najbolje kada biste se prije svakog nanošenja kreme sa zaštitnim faktorom najprije otuširali u običnoj vodi te isprali ostatke soli s kože. Osim toga, prištići na koži mogu se pojaviti kao posljedica suhe, preplanule i iziritirane kože.
U nekim situacijama može doći i do pojave koprivnjače odnosno urtikarija. Urtikarija se javlja izlaganjem nezaštićene kože nakon svega nekoliko minuta izlaganja suncu. Znakovi i simptomi mogu uključivati :
- Crvenilo
- Svrbež ili bol
- Sitne kvržice
- Kraste ili krvarenje
- Plikovi ili osip
Alergija na sunce kod djece
Osip na dječjoj koži najčešće izbija kao posljedica vlage i vrućine. Takav osip nije karakterističan samo za malu djecu već se može javiti i u odrasloj dobi. Alergija na sunce kod djece, obično se javlja na području glave, ramena i vrata. Tegobe izazvane tom alergijom uključuju prištiće, točkice, mjehure pa čak i natečene izrasline na koži.
Odlazak na plažu je preporučljiv u periodu o 9 pa d najkasnije 11 sati. Djeca bi na plaži trebala boraviti u debelom hladu. Također, djeca se ne bi smjela izlagati suncu duže od 15 minuta. Mala djeca do 6 mjeseci se uopće ne bi smjela izlagati suncu. Prekomjerno izlaganje suncu, kod djece može dovesti do nastanka ozbiljnih opeklina.
Djeca mogu biti alergična na kreme sa zaštitnim UV faktorom. Kod djece se najčešće pojavljuju prištići koji su uzrokovani izlaganjem suncu ali i pretjeranim znojenjem.
Prevencija u sprječavanju alergije na sunce
Kako biste se zaštitili od alergijske reakcije na sunce, potrebno je zaštiti kožu od izlaganja sunčevoj svjetlosti, barem u onom periodu u kojem je sunce dovoljno jako i može prouzročiti neželjene posljedice. Prije bilo kojeg izlaska na sunce koristite kremu zaštitnog faktora 15 ii više, odnosno one kreme koje imaju širok spektar zaštite od Ultra-Violetnih A i Ultra-Violetnih B zraka.
Kremu za sunčanje trebali biste namazati i na usnice, a danas postoje i posebna labela koja sadrže UV zaštitu.
Uvijek nosite šešir i sunčane naočale, te bijelu odjeću koja će prekriti osjetljive dijelove kože. Lijekovi koji mogu uzrokovati negativne reakcije prilikom izlaganja suncu su: antibiotici, kontracepcijske pilule, antidepresivi i ostali psihijatrijski lijekovi, lijekovi za povišen krvni tlak itd.
Kako ublažiti osip od sunca?
Kako biste ublažili osip prouzrokovan alergijom na sunce, prvo morate otkriti što izaziva osip, prištiće ili plikove na koži. Već samim otklanjanjem uzroka, alergija bi se trebala početi povlačiti i smirivati. Ako pijete neki lijek, dobro pročitajte uputu o lijeku. U uputama nekih lijekova, možete pronaći upozorenje o negativnom djelovanju lijeka prilikom izlaganja UV zrakama.
Iz toga možete zaključiti da se vrlo vjerojatno ne radi o alergijskoj reakciji na sunce, već na lijek. U ovakvoj situaciji, svakako se obratite liječniku koji će najbolje znati trebate li nastaviti s takvom vrstom terapije ili ne.
Postepeno izlaganje suncu, smanjuje rizik od nastajanja alergijskih reakcija. Idealno bi bilo kada se suncu ne biste izlagali u periodu između 11 i 16 sati. Izbjegavajte i nošenje tamne, sintetičke ili pretjerano uske odjeće koja će spriječiti ”disanje”vaše kože. Ako ste odjeveni to ne znači da kožu ispod odjeće ne trebate namazati kremom sa zaštitnim faktorom.
Burne alergijske reakcije zahtijevat će pregled dermatologa, a u određenim situacijama i primjenu antihistaminika, kortikosteroida ili fototerapiju.
Kod blažih alergijskih reakcija bit će dovoljno potražiti odgovarajuću kremu sa zaštitnim faktorom ili onu koja djeluje opuštajuće nakon izlaganja suncu. Tuširanje u hladnijoj vodi pomoći će u ublažavanju svrbeža. Osobe koje imaju vrlo osjetljivu kožu, trebale bi koristiti kreme sa zaštitnim faktorom koje su namijenjene djeci.
Liječenje alergije na sunce
Liječenje ovisi o pojedinoj vrsti alergije na sunce koju imate. U blagim slučajevima, jednostavno izbjegavajte sunce nekoliko dana. To može biti dovoljno za rješavanje znakova i simptoma.
Za ozbiljnih i trajnih smetnji, možda ćete morati posjetiti liječnika koji se specijalizirao za dijagnosticiranje i liječenje kožnih bolesti (dermatolog). Kreme koje sadrže kortikosteroide su dostupne na recept. Za teške alergijske reakcije kože, vaš liječnik može propisati kortikosteroidne tablete.
Kod blagih simptoma alergije koristite hladne obloge te prskajte kožu hladnom vodom. U liječenju možete koristiti i oralne antihistaminike koji se kupuju bez recepta. Ako se mjere prevencije i liječenja ne pokažu uspješnima, liječnik vas može poslati na foto-terapiju. Tom se terapijom vašu kožu postupno izlaže rastućim dozama UV zračenja. Terapija obično traje tri tjedna. Ako foto- terapija zakaže liječnik će preporučiti PUVA terapiju, anti-malarike i tablete beta-karotena.
Prestanite koristiti kozmetiku koja sadrži eterična ulja lavande, sandalovine, anđelike i citrusa. Alergijske reakcije može izazvati i kozmetika koja sadrži AHA i BHA kiseline. Prije odlaska na more izbjegavajte koristiti kemijske pilinge. Određeni sapuni, šamponi protiv peruti, parfemi ali i boje za kosu mogu sadržavati tvari koje uzrokuju alergiju.
Vitamin C je antioksidans koji također može pomoći u zaštitnom djelovanju karotena na kožu te smanjuje rizik od pojave melanoma. Kod alergijskih reakcija prouzrokovanih suncem, možete piti zeleni čaj (do 5 šalica dnevno).
U održavanju zdravlja kože mogu pomoći masne kiseline prisutne u nerafiniranim uljima – noćurka, boreća, konoplje, lana, oraha, ploda divlje ruže, plavoj ribi i algama.
