1. Vožnja u vlaku
Antropologinja Genevieve Bell i direktorica tvrtke Intel Corporation's Interaction and Experience Researech tvrdi da je upotreba parnog stroja na počecima 19. stoljeća izazvala neobičnu paniku među društvom. Neki stručnjaci onoga doba smatrali su da žensko tijelo ne bi moglo podnijeti vožnju u vlaku koji se kreće brzinom od 80 kilometara na sat.
‘Mislili su da će nam maternice izletjeti iz tijela ako vlak počne dostizati tu brzinu, zbog čega je ženama bila zabranjena vožnja u ovom prometnom sredstvu,’ otkrila je dr. Bell.
2. Dobivanje kreditne kartice
Kreditne kompanije su neudanim ženama odbijale izdavati kreditne kartice veći dio 20. stoljeća. Čarobna plastika bila je rezervirana za muškarce i udane žene čiji su supruzi mogli potpisati njihov zahtjev. Sve se promijenilo 1974. godine kada je u Sjedinjenim Američkim Državama donesen propis The Equal Credit Oportunity koji je zabranjivao kreditnu diskriminaciju s obzirom na spol, boju kože, vjeru, nacionalnu pripadnost ili bračno stanje.
3. Trčanje maratona
Amaterski atletski savez iz SAD-a zabranio je ženama natjecanje u maratonima. Organizacija koja je osnovana kako bi promovirala fizičko zdravlje pojedinaca proširila je kroz sve važne američke institucije lažno istraživanje kako trčanje na duge staze izaziva neplodnost kod žena zbog čega im je bilo zabranjeno baviti se ovim sportom sve do sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Zanimljivo, trčanje ženskog maratona uvedeno je tek 1984. godine na Olimpijske igre koje su bile održane u Los Angelesu.
4. Služenje u vojsci
Iako su žene bile sastavni dio američke vojske još od 1948. godine, tretiralo ih je se drugačije nego muškarce. Štoviše, sve do 2013. godine bilo im je zabranjeno sudjelovati u direktnoj borbi. Združeni stožer američke vojske maknuo je tu zabranu s objašnjenjem da će u borbi ubuduće sudjelovati svi oni koji su kompetentni za dužnost bez obzira na spol.
5. Let u svemir
Iako nikada nije postao zakon koji je zabranjivao ženama da budu astronauti, u SAD-u su se oni birali iz reda vojnih pilota među kojima nije bilo žena. Ovo je pravilo vrijedilo sve do 1979. godine kada je NASA počela zapošljavati žene. S druge strane, Rusija se pokazala mnogo progresivnijom nacijom kada su u pitanju bila svemirska putovanja. Valentina Tereškova poletjela je na svoju misiju 16. lipnja 1963. godine, te tako postala prva žena u svemiru.
