Zeleni čaj vuče porijetlo iz Kine i Japana od prije nekoliko hiljada godina, prema legendi o zelenom čaju iz 2750 godine pr. Kr., a otkrio ga je kineski car Shen Nung.
Poput, bijelog i crnog čaja, zeleni je nastao od biljke Camellie sinensis, a razlikuje ih način pripreme i obrade lišća – zeleni se ubrzo nakon branja obrađuje pod vodenom parom (japanska tradicija) ili se, prema kineskoj tradiciji prži u tavi čime se sprečavaju oksidativne promjene u lišću.
Upravo određeni enzimi polifenol – oksidaze, peptidaze, alkohol – dehidrogenaze odgovorni su za promjene proteina, masnih kiselina, aminokiselina i polifenola koji određuju različite vrste čaja, njegovih ljekovitih svojstava i okusa, za koji je između ostalog zaslužno i porijeklo rasta i uzgoja. Nakon termičke obrade, lišće zelenog čaja se preša i umotava u karakteristične oblike određene veličine koje ga, također, određuju.
Zeleni čaj ima preko tri stotine poznatih spojeva, od kojih je najpoznatiji kofein kojeg sadrži 1-5 % uz manje količine ostalih ksantanskih alkaloida (teofilin, teobromin, dimetilksantin, ksantin, adenin); polifenoli (5-27%) čiju većinu čine katehini (flavonoli); sadrži i vitamine B skupine i askorbinsku kiselinu; eterično ulje, proteine, klorofil, organske kiseline, aminokiseline od kojih se izdvaja teanin.
Šalica čaja sadrži oko 50 – 100 mg kofeina i 300-400 mg polifenola koji su zaslužni za antioksidativni učinak čaja; utiču na povećanje aktivnosti enzima i detoksikacijske procese u tankom crijevu, jetri i plućima, sprečava djelovanje enzima urokinaze koji hrani kancerogene stanice u organizmu. Prevenciju u pojavi kancerogenih stanica pomaže zaustavljanje nastanka nitrozamina, posebno ako se konzumira uz jelo.
Znanstvenici su došli do zaključka da zeleni čaj pomaže u prevenciji karcinoma pluća, gastrointestinalnog trakta te onih koji ovise o estrogenima, kao što su karcinomi dojke. Djeluje na aterosklerozu, visoki kolesterol, pomaže kod Crohnove bolesti, visokih triglicerida te jača imunitet cjelokupnog organizma.
Kao negativne učinke zelenog čaja znanstvenici navode jedino preveliku količinu kofeina koja ima prejako djelovanje na živčani sistem stoga može pobuditi anksioznost i nesanicu, naročito ako se dnevno konzumira više od dvije šalice čaja, što je potrebno kako bi čaj imao svoj učinak.
Nedavna istraživanja govore u prilog zelenom čaju zbog aminokiseline L – teanina, koja povećava sposobnost učenja, poboljšava koncentraciju, smiruje živce, snižava krvni tlak, ublažava simptome PMS-a, a također utječe na djelovanje prevelikih količina kofeina te tako smanjuje njegov negativni učinak, a za razliku od kave pozitivni stimulativni učinak kofeina traje dulje. Također, neki znanstvenici smatraju da veće količine tanina i katehina imaju kontra efekt i mogu utjecati na pojavljivanje karcinoma jednjaka.
Teanin utječe na povećanje razine dopamina u mozgu, čiji se porast doživljava osjećajem ugode. Djeluje na crijevnu mikrofloru, uništavajući nepoželjne bakterije, pomaže u smanjenju upalnih procesa u organizmu, utječe na smanjenje pojave zubnog kamenca i krvarenja desni i bakterija koje uzrokuju karijes, kod detoksikacije organizma, djeluje u obliku obloga na očima kod umornih i otečenih oči, te kod pretjeranog izlaganja suncu, pomaže kod glavobolja te u prevenciji bolesti srca i krvnih žila.
U prodaji ga nalazimo u obliku čaja; u filter vrećicama, u listićima, dok se koncentrat može naći u obliku tableta i raznih kapsula, kao ekstrakt za dodatak jelima, kao začin te čaj bez kofeina za osobe koje ga konzumiraju u većim količinama na dan ili onima koji su osjetljivi i na manje količine istog.
Razrjeđivanje čaja mlijekom smanjuje učinak tanina, a osobe koje uzimaju koagulante, koje pate od nesanice, visokog tlaka, astme i srčanih problema prije konzumacije većih količina (više od dvije šalice dnevno) morale bi konzultirati liječnika.
Zeleni čaj ima najviše učinka pripremljen u tako da jednu čajnu žličicu prelijete sa dva decilitra zakuhane vode, ohlađene na 70 stupnjeva celzijusa. Ostavite da odstoji između dvije i pet minuta, i pijte nezaslađen jer u suprotnom nema toliko ljekoviti učinak.
Zeleni čaj najviše se pije u Kini i Japanu, gdje je i stopa kancerogenih oboljenja najniža, a životni vijek najdulji; u Indiji, nekim dijelovima Afrike, dok se u ostatku svijeta biljka Camellia sinensis najčešće pije kao crni čaj.
Kod nas, kao i u ostatku Europe ljudi polako preuzimaju naviku pijenja zelenog čaja, možda više iz potrebe zbog posljedica stresa, nezdrave prehrane i ubrzanog načina života, nego iz kulture pijenja čaja jer kod nas tu kulturu, nažalost, predstavlja drugi kofeinski stimulans – kafa.
