Pored činjenice da nisu imale pravo da glasaju, žene nisu mogle da rade još mnogo stvari koje se danas smatraju potpuno normalnim
Uprkos velikom napretku koji je posljednjih decenija ostvaren na polju rodne ravnopravnosti, položaj žena u mnogim segmentima društva ni danas nije izjednačen sa onim koji imaju muškarci. Ipak, nekada je sve bilo mnogo teže. Pored činjenice da nisu imale pravo da glasaju, žene nisu mogle da rade još mnogo stvari koje se danas smatraju potpuno normalnim.
Pravo glasa za žene uvedeno je u različitim periodima u različitim zemljama širom svijeta, ali je uvijek bila riječ o dugoj i napornoj borbi.
Novi Zeland se navodi kao prva država na svijetu koja je ženama dala pravo glasa 1893. mada je Švedska prva zemlja u kojoj je u periodu između 1718. i 1771. postojalo uslovno pravo glasa za žene koje su su bile članice esnafa i plaćale porez, piše Hafington post.
Jugoslavija je pravo glasa za sve svoje građane uvela 1945. godine. U mnogim zemljama žensko pravo glasa uvedeno je prije opšteg prava glasa, tako što su muškarci i žene određenog staleža i rase mogli da glasaju, ali se to nije odnosilo na sve građane. Na primjer, 19. amandmanom donijetim 18. avgust 1920. pravo glasa su dobile američke bijele žene dok su njihove afroameričke susjetkinje morale da čekaju na ovo pravo sve do ‘60-ih godina.
Evo još nekih prava koje naše bake i prabake nisu imale, a koja se danas smatraju sasvim normalnim:
Žene nisu smjele da uzimaju kontraceptivne pilule
Kontracepcija je bila tabu tema tokom većeg dijela 20. vijeka, a u mnogim zemljama bilo je i zakonom zabranjeno da parovi čine bilo šta što bi remetilo prirodne tokove. Uzimanje kontraceptivnih pilula u Americi je legalizovano tek ‘60-ih godina prošlog vijeka.
Žene nisu bile plaćene za isti posao isto koliko i njihove muške kolege
Problem nejednakih plata za isti posao za žene i muškarce i danas je problem u nekim dijelovima svijeta, pa i u Srbiji. Ipak, iste plate zagarantovane su zakonom, a to nije uvijek bio slučaj. Tek 1970. godine američki Vrhovni sud je propisao da firme duguju ženama iste nadoknade za rad kao i muškarcima i da je zabranjeno izmišljati pozicije za žene samo da bi one bile plaćene manje.
Žene nisu smjele da rade tokom trudnoće
Sve do šezdesetih godina prošlog vijeka, poslodavci nisu bili u obavezi da zadrže radnice koje bi zatrudnjele i podrazumijevalo se da je trudničko i poslije porodiljsko odsustvo trajno. Čak 40 procenata poslodavaca je iskorišćavalo nedostatak zakonskih okvira.
Žene nisu smjele da izvade kreditnu karticu
Početkom ‘70-ih godina prošlog vijeka, slobodne ili razvedene žene su često morale da dovedu muškarca da garantuje za njih prilikom vađenja kreditne kartice, a tokom procjene plate, često su uzimali u obzir samo polovinu te sume.
Žene nisu smjele da nose praktične kostime za kupanje
Početkom 20-ih godina prošlog vijeka, ženama je i dalje bilo zabranjeno da pokazuju previše kože i da nose kostime za kupanje koji previše otkrivaju. Neki su išli toliko daleko da je plažama patrolirao policajac sa metrom i mjerio je da li je kostim u granicama dozvoljenog ili ne.
Žene nisu smjele da puše u javnosti
Za muškarce je pušenje muževna aktivnost u kojoj većina njih uživa, dok je za žene u mnogim gradovima, pa tako i u Njujorku, pušenje bilo veoma neprimjereno. Tako je damama bilo zabranjeno da puše na javnim mjestima, poput ulice, barova, hotela i restorana.
Žene nisu mogle da tuže zbog seksualnog uznemiranjava
Tek 1986. godine Vrhovni sud Amerike donio je zakon po kome je seksualno uznemiravanje na radnom mjestu i diskriminacija zastovana na polu kažnjiva. U Srbiji je Zakon o sprečavanju zlostavljanja na radu donijet 2010. godine.
Izvor: buka.com
