Stvaranje porodice parova kod kojih je ustanovljen sterilitet dodatno je opterećen finanisijskim faktorom, jer iako je moderna medicina našla odgovore na brojna pitanja, procedure biomedicinski potpomognute oplodnje – koštaju.

Iako ne postoje zvanični podaci, procjenjuje se da se u BiH više od 80.000 parova bori sa problemom steriliteta. Humana medicina problem neplodnosti definiše kao nemogućnost ostvarivanja trudnoće u toku godinu dana normalnih, nezaštićenih seksualnih odnosa, a među uzrocima navodi brojne faktore koji su u novije vrijeme dopunjenji povećanom dozom stresa, lošim životnim navikima kao i činjenicom da se sve veći broj parova u kasnijim godinama odlučuju da zasnuju porodicu i steknu potomstvo.

I nisu za kritiku. Savremeni načini života, nestabilna ekonomska situacija i nezaposlenost često odlažu važne životne odluke.

Bh. društvo, podjeljeno po svim pitanjima, i ovaj problem tretira na drugačiji način. Republika Srpska, za korak ispred Federacije BiH, nedavno je donijela odluku o finansiranju tri pokušaja vantjelesne oplodnje o trošku države.

„Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske na godišnjem nivou izdvoji oko dva i po miliona maraka za vantjelesnu oplodnju, a odnedavno je usvojen pravilnik i za finansiranje trećeg pokušaja. Za žene do 40 godina starosti, Fond u potpunosti finansira proces oplodnje, ženama od 40. do 42. godine starosti 50 odsto, a za sve žene iz postupka vantjelesne oplodnje koje rode bebu, a starije su od 42 godine starosti. Fond u potpunosti refundira troškove”, pojašnjava Darija Filipović-Ostojić, portparol FZO RS.

Procedura za ostvarivanje prava na finansiranje vantjelesne oplodnje je veoma jednostavna, napominju u Fondu. Potrebno je mišljenje ginekologa iz bilo koje zdravstvene ustanove, sa kojom Fond ima potpisan ugovor, a u kojem se navodi da parovi ne mogu prirodnim putem da dobiju bebu. Takođe, potrebno je i da budu u zajednici duže od dvije godine, a zahtjev se predaje u nadležnoj poslovnici Fonda. Stručna komisija Fonda u pravilu jednom mjesečno razmatra sve pristigle zahtjeve, a osiguranici rješenje dobijaju na kućnu adresu.

FOND RS FINANSIRA KOMPLETNU PROCEDURU VTO

Iz Fonda ističu da je pokrivena kompletna procedura vantjelesne oplodnje koja uključuje preglede, dijagnostiku, terapiju i naposlijetku sam postupak. Snežana Misita, predsjednica Udruženja porodica sa sterilitetom „Bebe“ iz Trebinja, i sama majka djece dobijene postupkom vantjelesne oplodnje, kaže da je zahvaljući podršci i razumijevanju države za ovu problematiku, RS bogatija za više od 1.040 stanovnika i mnogo srećnih parova.

„Sve procedure su obavljene u Specijalizovanoj klinici za vantjelesnu oplodnju Medico S, koja je i jedina zdravstvena ustanova u RS koja obavlja ovu vrstu medicinskih usluga“, napominje Misita, dodadući da je samo u Trebinju postupkom vantjelesne oplodnje na svijet došlo na desetine beba.

Procenat uspjeha vantjelesne oplodnje u ovoj klinici je 40 odsto, a ukoliko se nešto ne može uraditi u ovoj ustanovi, na njihov prijedlog, osiguranik se može uputiti na liječenje van RS i u tom slučaju Fond takođe snosi troškove.

SEDAM GODINA PARLAMENTARNE PROCEDURE ZA ZAKON O MPO U FBIH

Za razliku od RS, FBiH je tek ove godine, i to nakon sedam godina duge parlamentarne procedure, donijela Zakon o biomedicinski potpomognutoj oplodnji. Zakon predviđa čak četiri plaćena pokušaja VTO, te iako postoje brojne manjkavosti, predstavlja prvi korak da se ovo pitanje konačno riješi i na taj način pomogne brojim parovima koji su do sada bivali prepušteni sami sebi.

Elvir Karajbić, zastupnik u Predstavničkom domu FBiH, napominje da je usvajanje zakona značajan pomak, ali do konačnog cilja i podrške države za oko 50.000 parova koji se bore sa sterilitetom još ima mnogo posla.

Zakon je usvojen, ali za njegovu primjenu je potreban Pravilnik za koji je ostavljen potpuno nerazuman rok od godinu dana da bude donesen. Znate li koliko je godinu dana za parove koji biju bitku sa sterilitetom, jer je svaki trenutak važan?!“, ističe Karajbić.

Kako bi sebi omogućili šansu da se ostvare kao roditelji, mnogi parovi skupljaju novac i podižu kredite, a jedina podrška koju imaju od države odnosi se na refundaciju troškova u pojedinim kantonima. Svaka administrativna jedinica FBiH ovo pitanje tretira na drugačiji način, ali kada je riječ o refundacijama uglavnom se radi o isplati dijela sredstava i to samo za postupak vantjelesne oplodnje, koji ne uključuje dijagnostiku i terapiju.

(NE)HUMANO DRUŠTVO

U oba slučaja, i u FBiH  i u RS, radi se o polovičnim zakonskim rješenjima. Jedan dio javnosti je ogorčen činjenicom da ni na papiru svi građani nisu tretirani jednako, tako da prema postojećim zakonskim rješenjima nijedno ne odobrava ili predviđa surogat majčinstvo, tj. u FBiH je ono zakonom zabranjeno.

Kod nas ne radi ni program donacije jajnih ćelija, jer ni za tu oblast ne postoje zakonska rješenja, te se te procedure ove vrste rade u inostranstvu, uglavnom u Češkoj, Španiji i Grčkoj. Po oba pitanja, stavovi javnosti su podjeljenja i zavise od kulturoloških, vjerskih i mnogih drugih ubjeđenja.

Ipak, uz moderna medicinska dostignuća i činjenicu da je, recimo, donacija bubrega postala uobičajena stvar, treba li nekome uskratiti pravo na roditeljstvo?

 

Piše: Ivana Simikić

Izvor: lolamagazin

Komentari

Komentari

Jeste li probali novu aplikaciju "Radio Kameleon" ? Download na Google Play!