Stručnjaci predviđaju da ulazimo u razdoblje najveće ekonomske krize u posljednjih pola stoljeća. Iako je lako ukliziti u očaj, imajte na umu da nas ponekad najteža vremena vode u najsvjetlije dane i svoju snagu otkrivamo na rubu lomljenja
Ova godina nam je priredila toliko izazova da smo već sada iscrpljene, a nadolazeće razdoblje moglo bi biti još zahtjevnije. Jasno je da će pandemija imati trajne posljedice na ekonomiju, tržište rada i radne prakse. Pritom analize pokazuju da su žene statistički više pogođene jer i dalje zauzimaju niže pozicije, češće rade kao freelancerice ili su zaposlene na nepuno radno vrijeme te nose većinu tereta mentalnog i emocionalnog rada u kućanstvu i obitelji. Pretpostavlja se da će zato velik dio vala otpuštanja pogoditi upravo njih. Suočene s takvim predviđanjima i vrlo vjerojatno već pogođene realnim udarcima na početku onoga što će biti dug i neizvjestan oporavak, žene se teško mogu oduprijeti malodušnosti koja povremeno koketira s panikom. No imajte na umu da će se neki od učinaka zdravstvene i ekonomske krize vrlo vjerojatno pokazati dugoročno pozitivnima: rad od kuće i fleksibilno radno vrijeme funkcionalni su uvjeti rada koje ženske organizacije u svijetu već dugo zagovaraju, primarno s ciljem zaštite interesa žena koje moraju raspoređivati vrijeme između kućanskih, odnosno obiteljskih i poslovnih obaveza.
Mnogi analitičari pokazuju izvjesni optimizam na duge staze i predviđaju da će se ekonomija oporaviti u nadolazećim godinama te da će izgledati drukčije, što također nije loše jer sustav zasnovan na velikim diskrepancijama, radu do burnouta i neprestanom rapidnom rastu u svojim je temeljima bio osuđen na propast. No pitanje je što možemo poduzeti sada, kada se čini da nam izmiče tlo pod nogama.
Snaga slabih veza
“Pokušajte osvijestiti da ako se obratite desetero ljudi u industriji, troje bi vam moglo odgovoriti na poruku, od čega će dvoje zatim jednostavno nestati s radara jer su prezaposleni ili im je nešto drugo uletjelo. Ali sve što trebate je da vam jedna osoba pruži priliku.“
Eva Chen, direktorica modnih partnerstva na Instagramu
Razdoblje potrage za novim radnim odnosom može biti uzbudljivo, puno nade i maštarija o blistavim uspjesima, ali u stvarnosti najčešće je riječ o tjeskobnom traganju za bilo čime što iole nalikuje na našu struku i interese te intervjuima na kojima se bavimo psihološkim igrama nagađanja koji je točan odgovor na pitanja „Što biste rekli da je vaša najslabija strana?“ ili „Gdje se vidite za pet godina?“ i slično. Možda je najgori dio početi taj proces jer nerijetko se osjećamo kao da ne znamo u kojem smjeru krenuti. Stručnjaci za karijere preporučuju pristup koji se temelji na iskorištavanju tzv. slabih veza (eng. weak ties).
Prva istraživanja koja su artikulirala potencijale poznaničkih odnosa kada je riječ o pronalasku posla provedena su još 70-ih godina prošlog stoljeća, a s vremenom je networking postajao sve važniji i rasprostranjeniji na realnim i virtualnim platformama. Da je najefikasniji način izdvajanja našeg životopisa iz papirnatog tornja koji nekom sirotom HR-ovcu zadaje gadnu glavobolju upravo aktiviranje proširene mreže, dokazalo je i istraživanje provedeno 2016. godine na impresivnih šest milijuna korisnika Facebooka. No iako nas statistike uvjeravaju u svoj slučaj, može nam se učiniti slabo izglednim da će našem karijernom putu presuditi prije mreža davnih šefova, bivših cimerica i pratitelja na društvenim mrežama koje možda jesmo, a možda i nismo jednom upoznale, nego naš probrani krug bliskih prijatelja i suradnika. Po prirodi stvari najprije se za savjete, podršku i pomoć obraćamo obitelji, prijateljima i bliskim kolegama, što je u redu, ali baciti mrežu šire može biti presudno za sljedeće korake kad smo u potrazi za novim poslom.
Savjetnica za karijeru Alex Kingsmill kaže da načelno podcjenjujemo snagu svojih mreža poznanstava te da se zato obraćamo šačici najbližih ljudi koji nas poznaju, koji su pratili našu poslovnu povijest, znaju u čemu smo dobre, što nas zanima te od čega zaziremo, upoznati su s industrijom u kojoj smo dosad radile, možda su i radili s nama te uglavnom poznaju iste ljude kao i mi. No upravo ih to čini potencijalno manje korisnima za našu budućnost od kolege s faksa kojeg smo slučajno srele nakon deset godina na nekom otvorenju u borbi za kanape ili bivše kolegice naše prijateljice za koju maglovito pamtimo kako je davno počela raditi za neku superveliku tvrtku. „Kad sjednemo i stvarno razmislimo kakve potencijalne veze imamo u drugom krugu poznanika, shvatimo da tu leže vrlo snažni potencijali“, ističe Kingsmill. S tim se slaže i Clive Thompson, autor knjige “Smarter Than You Think”, koji piše:
„Naši su bližnji preslični nama. U društvenom smislu naginjemo prema ljudima koji su nam bliski demografski, kulturno, intelektualno, politički i profesionalno. To nam olakšava zbližavanje, ali također znači da pijemo iz istog izvora informacija. Za poslove za koje su čuli moji prijatelji, čuo sam i ja.“
Network, work, work, work, work
Kad slušamo o važnosti networkinga, zamišljamo prizore iz američkih filmova i serija: bezlične hale ljudi u mornarskoplavim odijelima o koja su okačene pločice s imenima, usputni ukočeni razgovori u čijem se tonu osjeća razina očaja… Ali ako vam je to noćna mora, dobra je vijest da gotovo nikada nije potrebno upustiti se u takvu vrstu socijalizacije. Dapače, koliko god takva događanja, konferencije i paneli mogu biti korisni, oni nisu jedini, pa ni najefikasniji način stvaranja veza. Kingsmill kaže: „Ideja networkinga neke ljude potpuno užasava jer ga smatramo transakcijskim i usmjerenim na pitanje što možemo od nekoga dobiti. Ali korištenje slabih veza zapravo se temelji na stvaranju iskrenih odnosa. I budući da ovisi manje o pričanju, a više o istinskom slušanju, zapravo je idealno za introverte.“ Povezivanje može početi privatnom porukom, nastaviti se uz kavu jedan na jedan, stvarajući uvjete u kojima možemo nekome objasniti svoju poziciju i zamoliti ga za pomoć bez pritiska.
U osnovi networking uključuje bilo koju vrstu druženja i poslovne razmjene. Louise Watts, sudirektorica Transition Huba, zajednice koja se bavi razvojem poslovne efikasnosti, potvrđuje: „Ne mora biti zastrašujuće. Nikada to ne mora biti cold call jer svi znaju nekoga pa slobodno započnite s nekim u svom krugu poznanstava. Pitajte ih postoji li netko koga vam mogu preporučiti za razgovor i bi li mogli toj osobi poslati e-mail u vaše ime. I u tren oka imate topli uvod i već ste nekoliko koraka ispred.“
U radnom vijeku prosječne žene tri su momenta u kojima su slabe veze najkorisnije, a to su „ulaz, izlaz i povratak“, tvrdi Watts, osobito s obzirom na to da su uloge koje tada tražimo često na pola radnog vremena, s fleksibilnim radnim vremenom ili dijeljene pozicije, a one su najmanje eksponirane te najmanje fiksirane pa se najlakše otvaraju i zatvaraju po potrebi. Samim time što smo napravile korak prema mjestu kojem stremimo, pokazale smo da smo proaktivne i da se obraćamo osobi izravno, a ne šaljemo generički SOS mail na sve dostupne adrese. Watts kaže: „Ljudi će znatno radije stvoriti pozicije i pronaći mjesto za one koji pokazuju meka umijeća – sposobnost stvaranja veze, prisutnosti i poticanja komunikacije te postavljanja pravog pitanja.“ Način na koji pitamo izravno uvjetuje ono što dobijemo.
Level: početnik
Ako ste na počecima karijere i okruženi ljudima u jednakoj situaciji, možda je teško pronaći iskoristive slabe veze te uopće znati odrediti koje su vam želje i mogućnosti. No tada je prije svega važno pronaći ulaz, prvi posao na kojem će se otvoriti mogućnost za daljnje korake. Za poslovne početnike izuzetno je važno pronaći zdravu ravnotežu između toga da se ne daju maltretirati, a da ipak ulože trud kako bi se dokazali. Mlade osobe koje možda uživaju privilegij obiteljske podrške još neko vrijeme, koje najčešće nemaju vlastitu obitelj, koje još mogu funkcionirati na pogon pekarskih proizvoda, četiri sata sna i entuzijazma očekuju da će manjak iskustva i uhodanosti nadoknaditi posvećenim radom.
Iako ne treba prihvatiti loše uvjete rada i pritiske sa svih strana samo zato što ste u prekarnoj poziciji, i dapače, određena čvrstina karaktera može vam pribaviti i zadržati željeni posao te osigurati napredak, ipak je važno razumjeti da su počeci zahtjevni, a radna etika uspostavljena na početku karijere odredit će daljnji tijek karijere u povojima. Arogancija i razmaženost mogu vas koštati svega. Važno je razumjeti da je zaposliti osobu bez konkretnog radnog iskustva osjetljivo i riskantno, a u moru mladih ljudi koji očajnički pokušavaju pronaći posao – čiji natječaj ne traži tri do pet godina iskustva rada na istoj ili sličnoj poziciji – traži se netko tko će zaista znati iskoristiti priliku. Kvalitetnim poslodavcima u interesu je pronaći osobu koja će se uhodati i zatim stabilno ostati na toj poziciji dok ne bude vrijeme za prirodni napredak. Također, veze koje uspostavite na prvim poslovima jedna su od najvažnijih stvari za daljnji tijek vaše karijere jer to su vam prve ozbiljne preporuke, prva vodstva, prvi savjeti. U svakom slučaju, budite hrabre, riskirajte, izrazite se, zabavite, tražite savjet, pomoć, a zatim pokažite samostalnost. Karijera zauzima golemi dio života, gradite je pažljivo, ulažite velikodušno, ali ne zaboravite da postojite i izvan nje, da ste važnije od svog posla te da su usponi i padovi sastavni dio svakog puta koji vrijedi prijeći.
Preuzeto sa: elle.hr
