Postoje tri glavna načina na koje možete naslijediti osobine roditelja: preko dominantnog ili recesivnog gena, te preko X-kromosoma, dakle samo preko majke
Imaš li špičasti nos na mamu?
Možda si naslijedila tatinu naviku da kihne i oči mu suze svaki puta kad pogleda u sunce, ili se pitaš otkud tvoje dijete ima kovrčavu kosu s crvenim tonom, a da ne znaš od koga je u obitelji mogao naslijediti?
Pitanja su jednostavna, ali odgovori baš i ne, jer je način na koji se neke naše osobine prenose genetskim putem vrlo složen, kaže genetičarka Dawn Allain, direktorica Medicinskog centra na Sveučilištu Ohio.
“Nemoguće je precizno utvrditi od koga ste naslijedili neku osobinu, jer su mnoge osobine zapravo kombinacija različitih gena oba roditelja. Osim toga, postoji i snažan uticaj okoline. Samo to što imate određenu genetsku sklonost ne znači da ćete to i naslijediti” objašnjava ona, te dodaje da postoje i neke osobine za koje se kaže da su nasljedne, a nemaju veze s tim.
Kako naslijeđujemo osobine?
Postoje tri glavna načina na koje možete naslijediti osobine svojih roditelja. Prvo je putem dominantnog gena: ako nasljedite dominantni gen, razvićete tu osobinu.
Na primjer, uzmite boju očiju. Ako bilo koji od roditelja ima smeđe oči, vjerovatno ćete imati smeđe oči, jer je to dominantna osobina.
Drugo je putem recesivnog gena. Oba roditelja moraju da imaju recesivni gen da biste imali tu osobinu.
Na primjer, ako imate plave oči, tada oba roditelja moraju nositi gen za plave oči, čak i ako njihova boja očiju nije plava.
Konačno, postoje X-povezane osobine koje se nalaze samo na X hromosomu i prenose se preko majke.
Ovo su čudne osobine za koje niste znali da ih mogu naslijediti – kaže genetičarka.
Koliko lako gubimo kilograme?
Postoje dvije vrste masti u našem tijelu- dobra ili smeđa masnoća, koja održava zdravi metabolizam i zdravu kilažu i – ‘bijela loša masnoća, koja može da uzrokuje gojaznost i mnoge bolesti.
Svi imamo obije vrste masnoća, ali koliko smeđe masti imamo – a samim tim i koliko je dobar naš metabolizam – naslijeđujemo od majke, pokazalo je istraživanje objavljeno u časopisu Nature Communications.
Koliko se lako gojimo?
Sa druge strane, od oca naslijeđujem bijelu, lošiji masnoću, pokazala je ista studija. Koliko ćemo masti dobiti, posebno oko naših organa, dijelom mogu odrediti geni koje naslijeđujemo od oca, tvrde istraživači.
Naravno, genetika ne određuje koliko ćete kilograma imati, već na to dosta utiče i vaš životni stil.
Sposobnost zadržavanja pažnje
Ako vaša majka ima niži nivo serotonina – hormona zadovoljstva, vjerovatnije je da ćete razviti hiperaktivni poremećaj nedostatka pažnje kasnije u životu, pokazalo je istraživanje objavljeno u časopisu JAMA Psychiatry.
Geni koji se prenose s majke na dijete, izgleda da utiču i na proizvodnju serotonina koja utiče na vašu sposobnost fokusiranja pažnje.
Prerani ulazak u pubertet
Pubertet i sve što dolazi s tim, poput akni, pucanja glasa, ili dolazak prve menstruacije, spadaju u ono što svako od nas prolazi na putu odrastanja.
Genetika oba roditelja utiče na to kad će promjene započeti, ali ako pubertet počne rano, prije osme godine života kod djevojčica i devete u dječaka, to može biti posljedica naslijeđenih gena od oca, pokazala je studija objavljena u časopisu New England Journal of Medicine.
Konkretno, utvrdili su da genetska mutacija koja dovodi do prijevremenog puberteta polazi od oca.
Bore smijalice i druge bore
To koliko se godine vide na nama određuje se na ćelijskom nivou, nakupljanjem ‘štete’ na mitohondrijskoj DNK, genima koje dobijamo samo od mame.
Faktori okoline, poput izlaganja suncu, pušenja i nezdrave ishrane mogu da uzrokuju štetu mitohondrija DNA, ali dio te ‘štete’ možete naslijediti od majke, pokazalo je istraživanje objavljeno u časopisu Nature.
Što više tih mitohondrija DNA s mutacijama naslijedite od majke, brže ćete ostariti i to će se odraziti na vašem licu- od bora, do sijede kose.
Raspoloženje
Struktura dijela mozga, poznatog kao kortikolimimski sistem, koji kontroliše emocionalnu regulaciju i igra ulogu u poremećajima raspoloženja, poput depresije, vjerovatnije će se preneti s majke na kćerke, prije nego s majke na sinove ili s očeva na djecu bilo kojeg pola, pokazalo je istraživanje objavljeno u časopisu The Journal of Neuroscience.
To znači da kćerke barem djelmično naslijeđuju raspoloženje od svojih majki.
Pol naše dece
Vaši geni i geni vašeg partnera određuju pol vaše djece. Ali, rodni geni koje prenosite zapravo naslijeđujete od vašeg oca.
Evo kako to funkcioniše: Muškarac koji ima mnogo braće vjerovatnije će imati sinove, dok muškarac koji ima više sestara će prije dobiti kćerku, pokazalo je istraživanje objavljeno u časopisu Evolutionary Biology.
Pamćenje
Već neko vreme je poznato da porodična istorija Alchajmerove bolesti značajno povećava rizik za razvoj bolesti. Međutim, nova studija, objavljena u Biological Psychiatry, otkrila je da genetski rizik prvenstveno dolazi od majke.
Plodnost
Na plodnost žene može uticati gen koji je naslijedila od oca, pokazala je studija objavljena u časopisu Science.
U normalnoj jajnoj ćeliji dio ćelije zvan centriola eliminiše se kao dio procesa prirodnog razvoja.
Međutim, ako se centriole ne eliminišu – često zbog genetske disfunkcije koju je prenjeo ženin otac – žena je sterilna, objasnili su istraživači.
Kosa
Moguće je da ste čuli da kada muškarac izgubi kosu to je povezano s genetikom s mamine strane.
Međutim, istraživanje objavljeno u PLoS Genetics na preko 55.000 muškaraca dokazalo je da je to mit.
Istraživači su pronašli 287 nezavisnih genetskih signala koji su bili povezani s gubitkom i nasljeđem preko muškaraca. 40 njih je pronađeno na X hromosomu, što znači da su naslijeđeni s majčine strane, dok su ostali raštrkani po DNK i naslijeđeni iz oba uzorka.
