Kada je Linnéa Claeson, mlada žena šarene kose, neprijateljski nastrojena prema seksualnim predatorima, krajem prošle godine u Švedskoj nagrađena za odvjetnicu godine, reakcije na internetu dogodile su se u dva vala.
Prvi je bilo neugodno prosipanje žuči osoba kojima se nije svidio njezin izgled, feministički svjetonazori, njezin rod, njezina dob i njezin instagram profil, @assholesonline.
Drugi je bio pomalo iznenađujuć. Radilo se o lavini pozitivnih poruka, čestitki, pohvala za hrabrost, unatoč gnjusnim komentarima.
Val potpore potaknula je organizacija pod nazivom #jagärhär (#jasamovdje), Facebook grupa s oko 75.000 članova/ica. Siti/e nepristojnog, konfrontacijskog diskursa koji se odvija na društvenim mrežama i lakoćom kojom nekolicina trolova može uništiti raspravu, odlučili/e su loše rasprave učiniti boljima.
Svakog dana članovi/ice grupe nastoje učiniti ono u čemu su se vlasti i mediji pokazali neuspješnima: braniti ljude od napada internetskih trolova i boriti se protiv širenja dezinformacija.
#Jagärhär mobilizira članove/ice da ostavljaju pozitivne komentare među komentarima koji šire mržnju i dezinformacije. Time, vjeruju, uravnotežuju diskurs i ometaju Facebookov algoritam.
“Naravno, društvene mreže ne odražavaju stavove cjelokupne populacije, ali kad pročitate komentare, često imate osjećaj da 80 posto populacije misli, primjerice, da je homoseksualnost bolest”, izjavila je Mina Dennert, osnivačica #jagärhär.
“Želimo da komentari u većoj mjeri budu odraz društva, a to možemo učiniti tako da omogućimo ljudima da sudjeluju”.
Nakon što je članovi/ice #jagärhär intervenirali/e među komentarima o Claeson, ton razgovora se dramatično poboljšao. Švedski novinski portal Aftonbladet počeo je čak moderirati komentare na svojoj Facebook stranici, brišući najgore primjere govora mržnje.
“Nevjerojatno je naporno biti u centru tolike negativne pažnje. Hvala vam za ljubav”, rekla je Claeson u grupi #jagärhär.
Dennert, po struci novinarka, pokrenula je ovu inicijativu 2016. godine, nakon što je počela uočavati sve više uznemirujućih komentara na društvenim mrežama. “Kada sam vidjela rasističke komentare kod osoba od kojih to ne bih očekivala, morala sam nešto učiniti”.
Osnovala je malu Facebook grupu koja je od osoba koje šire lažne vijesti i dezinformacije tražila da podupru svoje tvrdnje činjenicama.
Jutro nakon što je Donald Trump pobijedio na predsjedničkim izborima u SAD, Dennert je bila zatrpana zahtjevima tisuća ljudi da se pridruže njezinoj grupi. U idućih nekoliko mjeseci, grupa #jagärhär promijenila je svoj pristup, podržavajući neutralnost u reagiranju svojih članica i članova, uz mobiliziranje podrške za osobe koje doživljavaju maltretiranje.
Dennert je za svoj rad osvojila nekoliko nagrada, uključujući prestižnu nagradu Anna Lindh 2017. godine, za zalaganje za ideale pravde i demokracije. Švedska rock grupa Kent donirala je grupi novac prikupljen na aukciji fotografija.
No, pozornost je donijela ogromni otpor. Dennert redovito prima prijetnje smrću, a jednom su i njezinu ocu poštom poslani metci. Osim toga, trolovi su objavili privatne podatke nje i njezina supruga, Magnusa Dennerta, također novinara.
Kako su napadi na osobnoj razini postajali sve žešći, Dennert je primijetila nagli pad podrške. U početku su mnoge tvrtke željele surađivati, no to se promijenilo. “Isprva su nas toliko voljeli/e, osvojili/e smo sve te nagrade i a svi su htjeli raditi s nama. Ali kad su napadi počeli, osobe koje su željele surađivati s nama, potpuno su se povukle. Ljudi su se bojali.”
Kritičari/ke #jagärhär nazivaju cenzurom, ali Dennert i moderatori/ce grupe naglašavaju da #jagärhär nema osobitu agendu. Oni/e ne govore ljudima što da napišu, nego jednostavno žele stati u obranu osoba napadnutih na društvenim mrežama.
Orla Vigsö profesor je na Odsjeku za novinarstvo, medije i komunikacije na Sveučilištu u Gothenburgu. On ne vjeruje da #jagärhär doista može utjecati na algoritme društvenih mreža, jer su trolovi i ekstremna desnica mnogo ažurniji i vrlo organizirani. Nada se da bi #jagärhär mogao smanjiti količinu govora mržnje i dezinformacija koje ljudi vide na internetu, ali dodaje da je to “iznimno teško izmjeriti” i da su to možda tek puste želje.
Roger Wiklander, jedan od 18 administratora/ica grupe #jagärhär kaže da on kao cilj grupe vidi zajednički otpor govoru mržnje i širenju dezinformacija, te podršku drugima da učine isto.
Jedan mu se komentar osobito urezao u pamćenje. Ispod članka s pozivom na doniranje odjeće izbjeglicama, osoba je napisala: “Hahaha, smeće za smeće!”. Komentari poput ovog, tvrdi, motiviraju ga da se angažira.
Od 2016. godine švedska vojska internetske ljubavi proširila se na druge europske zemlje. Sestrinske grupe aktivne su diljem kontinenta, osobito u Njemačkoj i Slovačkoj, čije grupe broje 45.000, odnosno 6.000 članova/ica. Grupe uglavnom funkcioniraju neovisno.
Izvor: libela.org