Mnoge majke prepoznaju prizore poput pola pojedenih granola pločica zaglavljenih između jastuka na kauču ili komadića voća skrivenih po kući i autu. Stručnjaci objašnjavaju da je razlog tome dječja znatiželja i kratka pažnja. Djeca često započnu užinu, ali ih nešto drugo brzo odvraća, pa hrana ostane nedovršena. Osim toga, mali stomaci brzo se napune, a faza poznata kao “neofobija hrane” čini da djeca ne žele u potpunosti prihvatiti nove ukuse, ostavljajući tragove nepojedene hrane.
Iako ovo može biti frustrirajuće zbog bacanja hrane i troškova, stručnjaci savjetuju nekoliko jednostavnih koraka za smanjenje otpada. Preporučuju posluživanje manjih porcija, uspostavljanje “zone za užinu” na jednom mjestu u kući i strukturiranje vremena užine na dva do tri sata razmaka. Također, važno je ne pritiskati djecu da pojedu sve, već modelirati zdrave prehrambene navike vlastitim primjerom.
Preostale komade hrane možete kreativno iskoristiti u smoothiejima ili supama, čime se smanjuje otpad. Ove strategije pomažu roditeljima da lakše upravljaju dječjim navikama i smanje bacanje hrane, a istovremeno podržavaju dječju nezavisnost i istraživanje svijeta oko sebe.
