Većina ljudi se ponekad osjeća anksiozno.
Vjerovatno ćemo svi imati taj osjećaj brige ili straha, praćen osjećajem leptirića u stomaku, prilikom razgovora za posao, predstojeće prezentacije ili ispita.
Kada je vezana za određeni događaj ili situaciju, poput gore navedenih, anksioznost ponekad može imati pozitivne konotacije jer pomaže usmjeravanju uma na neprijatan zadatak.
U slučaju poput ovih, anksioznost je često kratkotrajna i potpuno će nestati nakon što određeni događaj prođe.
Anksioznost postaje problem mentalnog zdravlja ako postane prilično stalna u vašem životu, utičući na vaš život.
Može se desiti da svakodnevno doživite “lebdeću” anksioznost ili da krenete izbjegavati određena mjesta, situacije ili događaje zbog svojih anksioznih misli koje ne možete kontrolisati.
Ako se borite da upravljate svojim strijepnjama, znajte da niste sami. Svjetska zdravstvena organizacija navodi da su anksiozni poremećaji najčešći mentalni poremećaji širom svijeta odnosno 1 od 13 ljudi u svijetu pati od ovog poremećaja.
Razgovarali smo sa stručnjacima da bismo otkrili šta je tačno anksioznost, na koje načine je možete ublažiti i kako možete da pomognete nekom ko pati.
“Anksioznost postaje problem mentalnog zdravlja ako je prilično stalno prisutna u vašem životu.”
Šta je anksioznost?
Vjerovatno svi znamo kako izgleda anksioznost- ali zašto se ona dešava?
“Anksioznost je emotivno stanje kao odgovor na percipirani stres”, objašnjava Gael Lindenfield, psiholog i autorka časopisa Weathering The Storm. Njena samozaštitna funkcija je da nas brzo pripremi za borbu ili bježanje od nečeg što doživljavamo kao prijetnju.
Lindenfield objašnjava da se ova “borba ili bjekstvo” može izraziti kroz nekoliko simptoma a oni uključuju:
- Napeti mišići ili u najgorem slučaju paraliza mišića
- Ubrzan rad srca
- Suva usta
- Pritisak oko glave ili glavobolja
- Nemogućnost razmisljanja jasno i odlučno
- Brze lepršave misli ili praznine uma
Koji su uobičajeni izazivači anksioznosti?
Iako vašu anksioznost mogu da izazovu različiti faktori, uključujući genetiku i stres iz okruženja(kao što je trenutna pandemija COVID-19), možda ćete pronaći određene situacije, događaje ili emocije koje koje izazivaju epizode anksioznosti kod vas.
“Okidači često uključuju sve što možda smatramo prijetnjom za svoju dobrobit ili za ljude koje volimo ili bilo šta što bi moglo biti van naših mogućnosti, ali još uvijek mislimo da moramo nešto učiniti”, rekla je Lindenfield.
Ona objašnjava da stres modernog života i povećanje vremena provedenog na društvenim mrežama mogu uticati na pojačanje naše anksioznosti.
“U našem visoko takmičarskom modernom životu od nas se često traži da proširimo svoje mogućnosti, a na društvenim mrežama, uvijek možemo pronaći primjere ljudi koji funkcionišu bolje od nas.
Neizbježno je da ćemo na internetu vidjeti slike i informacije za koje smatramo da ugrožavaju naše blagostanje, opstanak ili našu sposobnost da uradimo nešto što želimo ili moramo da uradimo.”
Suočavanje sa anksioznošću
Lauren Calaghan, psihoterapeutkinja i autor knjige “Kako mogu da pomognem?”, kaže da je znanje moć i ako želite da kontrolišete svoje misli, važno je shvatiti odakle one dolaze.
“Probajte shvatiti šta su vaši okidači. Koje su to stvari zbog kojih se osjećate anksiozno?
To može biti bilo šta- ljudi, određena mjesta ili događaji, okruženje, TV emisije, nešto što čitate ili vlastite misli. To može biti jedna konkretna stvar ili više stvari.
Što više znate o svojoj anksioznosti, lakše ćete je suzbiti. Anksioznost nije slučajna, čak i ako se ponekad čini”, rekla je Lauren.
Traženje pomoći
Ako osjećate kao da vam anksioznost raste ili se ne možete nositi sa sobom, vjerovatno je vrijeme da zatražite pomoć.
“Normalno je da se ponekad osjećate prelavljeni anksioznošću, ali ako se tako stalno osjećate ili ako se ona pogoršava i ima značajan uticaj na vaš život- na primjer na posao ili odnose- onda je važno da zatražite pomoć”, kaže Lauren.
Vaš doktor opšte prakse je dobro mjesto za početak. Takođe, možete da potražite pomoć od psihologa koji ima iskustva sa anksioznim osobama.
Samopomoć kod anksioznosti
Ako se trenutno boriste sa anksioznošću, postoje tehnike pomoći od kojih se možete osjećati mirnije i prizemljenije:
Duboko disanje
Uzimanje niza sporih, dubokih udisaja aktiviraće parasimpatički nervni sistem, pomažući vam da se osjećate opušteno i izbaciće vas iz “borbe ili bijega”. Jednostavno fokusiranje na duboko udisanje može uspjeti da smiri i fizičke i mentalne simptome anksioznosti.
Pokušajte da ne gledate daleku budućnost
Ako proučite svoje anksiozne misli, vjerovatno ćete primjetiti da su one ukorijenjene u mnogim budućim događajima ili zamišljenim najgorim scenarijima.
”Šta ako?” je uobičajeno pitanje koje vodi do anksioznosti. Umjesto toga, pokušajte da se fokusirate na ovaj trenutak, ovdje i sada. Da li ste sigurni?
Da li je u ovom trenutku sve u redu? Ako ima nešto oko čega treba da se pozabavite u vezi sa svojom anksioznošću, uradite to odmah ili napravite sebi podsjetnik da to učinite u nekom budućem vremenu. To će vam pomoći da oslobodite um.
Vježbajte da budete pažljiviji
Ovo može biti od koristi mnogim ljudima, posebno ako vam je teško da se opustite i smirite um.
Da biste započeli svoju praksu pažnje, fokusirajte se prvo na nešto što možete vidjeti, zatim na nešto što možete čuti, zatim na nešto što možete pomirisati i na kraju na nešto što možete osjetiti.
Koristeći svoja čula da se prizemljite, na ovaj način možete skrenuti um sa svojih misli, tijela i svijeta oko vas, ovdje i sada.
Ali Calaghan podsjeća da je, koliko god nam pažnja bila korisna, takođe važno riješiti osnovna pitanja.
“Ako imate dijagnostički anksiozni poremećaj kao što je OCD, socijalna anksioznost ili panični poremećaj, pažnja nije dokazani tretman.
Prvo bih preporučila da liječite problem kako pažljivost ne bi kamuflirala problem”, rekla je Calaghan.
Kako pomoći nekom ko ima problem sa anksioznošću?
Ovo može biti veoma zastrašujuće, posebno ako ne razumijete zašto se oni tako osjećaju i ponašaju. Calaghan predlaže sledeće:
- Budite saosjećajni- oni nisu birali da se ovako osjećaju
- Obrazujte se- što više znate o anksioznosti to ste bolje pripremljeni da nekom pomognete
- Budite spremni na sukob- teško je svima kada neko do koga vam je stalo pati od anksioznosti a sukob može piti put koji će dovesti do promjena
- Ohrabrite ih da zatraže stručnu pomoć- postoje dobri tretmani za anksioznost koji stvarno djeluju
- Ne preuzimajte odgovornost za njihov problem- sami ne možete uticati na to da se oni bolje osjećaju, tako da ne preuzimajte odgovornost
- Pazite i na sebe- potrebno vam je jako mentalno zdravlje da bi mogli pomoći nekom ko pati od anksioznosti
Ako se borite sa osjećajem stresa ili sa anksioznošću, vaš prvi korak za pomoć bi trebao biti doktor koji će da sasluša vaše simptome i iskustva, a on će zatim preporučiti najbolji način za liječenje.
Preuzeto sa: lolamagazin.com
