Klinička psihologinja u medicinskoj školi u Hannoveru Astrid Mueller kaže da postoji potreba za većim razumijevanjem i prepoznavanjem ovog opasnog stanja.
“Vrijeme je da prepoznamo shopping poremećaj kao odvojeno mentalno stanje. To će nam pomoći u razvoju boljih metoda dijagnoze i liječenja”, kazala je Mueller.
Profesor Mark Griffiths s Univerziteta Nottingham Trend smatra da postoje dobri dokazi da mali broj pojedinaca obavlja kompulsivnu kupovinu, ali ističe da prije službene dijagnoze treba napraviti više kvalitetnih istraživanja.
Prema PsychGuidesu, oni koji pate od ovog stanja kao poticaj često navode nagon za potrošnjom ili anksioznost koja se može ublažiti samo kupovinom. Takve osobe kupovinu koriste i kao bijeg od negativnih emocija.
Poremećaj se može razviti bez obzira na primanja, a artikli koje kupuju nisu uvijek skupi.
