Ravnopravnost spolova je ključni elemenat demokratije u svakom društvu i preduslov za bilo koju drugu ravnopravnost, odnosno nediskriminaciju.
Bosna i Hecegovina je zemlja u kojoj je pravno uređena oblast ravnopravnosti spolova, počev od najvišeg pravnog akta svake zemlje – Ustava, pa do niza zakonskih propisa koji tu ravnopravnost garantuju.
No, proklamovana ravnopravnost ne osigurava i stvarnu ravnopravnost žene u svakodnevnom životu, jer žene nisu na mjestima na kojima se odlučuje, nisu dovoljno zastupljene u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti. Postoji „gvozdeni zakon u politici“: tamo gdje raste moć broj žena opada. U izbornom procesu ženama je garantovano pravo od 40% zastupljenosti na izbornim listama, ali ne i 40% učešća u vlasti. Uostalom, ako su ravnopravne, zašto 40%?
Političke aktivnosti, borba za ravnopravnost i kandidovanje žena na izbornim listama počinje od političkih stranaka. Ako je pravilan odnos stranačkog rukovodstva prema ravnopravnosti spolova, ako se žene izbore da odlučuju u političkim strankama, veća je šansa da ih te iste stranke kandiduju na listama (preko minimuma utvrđenog izbornom zakonom) i veća je šansa da zauzmu mjesta u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti.
Interesantna je analiza zastupljenosti žena u zvaničnim organima nekoliko stranaka koje učestvuju u vlasti u Bosni i Hercegovini, koja pokazuje da se ravnopravnost žena nije ostvarila na izvoru-u političkoj stranci. Podaci su preuzeti sa zvaničnih web stranica stranaka, a predmet analize su Stranka demokratske akcije, Socijaldemokratska partija, Demokratska fronta BiH, Savez za bolju budućnost BiH, Naša stranka, Hrvatska demokratska zajednica BiH i Savez nezavisnih socijaldemokrata.
Predsjednici svih stranaka su muškarci.
Procenat žena-potpredsjednica stranaka kreće se od 0-66%, i to: Stranka demokratske akcije-0%, Socijaldemokratska partija-22%, Demokratska fronta-25%, Naša stranka-66%, Hrvatska demokratska zajednica-16%, Savez nezavisnih socijaldemokrata-2%.
Procenti članica predsjedništava stranaka izgledaju ovako: Stranka demokratske akcije-10%, Socijaldemokratska partija-17%, Demokratska fronta-32%, Savez za bolju budućnost-27%, Naša stranka-33%, Hrvatska demokratska zajednica-33%, Savez nezavisnih socijaldemokrata- Izvršni komitet 18%.
Žene u glavnim odborima stranaka participiraju sa procentom od 11-31%: Stranka demokratske akcije-11%, Socijaldemokratska partija-29%, Demokratska fronta-22%, Naša stranka-31%, Hrvatska demokratska zajednica-26%, Savez nezavisnih socijaldemokrata-23%.
Iz navedenih podataka vidljivo je da žene nisu ostvarile ravnopravnost kada su u pitanju rukovodeći organi političkih stranaka, a njihovo nesrazmjerno nesrazmjerno učešće ogleda se i u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti.
Najbolji omjer učešća žena i muškaraca u upravljanju strankom ima Naša stranka, u okviru koje je pokrenuta inicijativa za učešće žena u vlasti u procentu od 50%.
Političke partije su ključ za unapređivanje učešća žena u političkom procesu, jer malo je vjerovatno da će, ako se nisu izborile za ravnopravnost u stranci, uspjeti izboriti za značajnije učešće u vlasti. Nije dovoljno da stranke uspostave ogranke žena ili da stave žene na svoje izborne liste-one moraju razviti istinske mogućnosti za preuzimanje rukovodećih uloga od strane žena.
Nama, ženama, predstoji još mnogo borbe i truda za savladavanje prepreka i opstrukcija koje pred nas stavljaju muškarci, ali ne smijemo posustati. Moramo se boriti za vlastiti status i dostojanstvo, boriti se protiv stereotipnog predstavljanja žena u javnosti (žena-majka, domaćica, seksualni objekt) i ženama stvoriti uslove da se mogu baviti politikom I svakom drugom vrstom društvenog angažmana.
Piše: Dr.sc. Marinković-Lepić Mirjana
