Psihološka ili emocionalna otpornost je dinamički proces prilikom kojeg se osoba pozitivno prilagođava čak i kada doživljava razne životne nevolje, traume, tragedije, prijetnje. To su ljudi koji koriste sve svoje resurse i vještine da se što bolje prilagode novonastaloj situaciji.
Osmijeh i pozitivan stav kada je najgore
Zašto se neki ljudi mogu smijati, opustiti, biti dobro, čak i kada im se događaju strašne stvari u životu, kada imaju puno izvora stresa? Primjerice, kako neko dijete koje odraste u lošim socioekonomskim uvjetima, ima roditelja koji je psihički bolestan, razvedene roditelje ili nešto treće, može odrasti u odraslu osobu koja ispunjava svoje životne ciljeve, koja se, kada je suočena s novom stresnom situacijom nosi bolje s njom nego što bi se očekivalo?
Psihološka ili emocionalna otpornost je dinamički proces prilikom kojeg se osoba pozitivno prilagođava čak i kada je pod značajnim stresom, odnosno kada doživljava razne životne nevolje, traume, tragedije, prijetnje. To su ljudi koji čak i kada se suoče s gubitkom voljene osobe, s financijskim problemima, bolesti, brakorazvodom, prirodnim nesrećama, gubitkom posla, koriste sve svoje resurse i vještine da se što bolje prilagode novonastaloj situaciji.
Većina istraživanja pokazala su da je psihološka otpornost rezultat sposobnosti pojedinca da prilikom stresa pronađe najbolji način za sebe da se nosi sa stresom. Koristi sve dostupne psihološke, društvene, kulturne i fizičke resurse da bi to ostvarila. Pokazalo se da otpornost nije karakteristika ličnosti, što znači da se time ne rađamo već da to učimo, razvijamo i njegujemo tijekom života.
Karakteristike ljudi s visokom psihološkom otpornosti:
- Svjesnost – da bi se znali nositi sa situacijom i emocijama, moramo ih prije svega biti svjesni. Ljudi s visokom otpornosti svjesni su sebe, svojih emocija i emocionalnih reakcija, te ponašanja drugih u njihovoj okolini. Svjesnost omogućava pronalazak novih rješenja situacije
- Prihvaćanje da su promjene i stresne situacije dio života – ljudi s visokom otpornošću razumiju i prihvaćaju da svi doživljavamo stres u životu te da to ne možemo promijeniti. Ono što mi sami možemo činiti jest biti otvoreni, fleksibilni te biti voljni prilagoditi se novoj situaciji.
- Unutarnji lokus kontrole – ljudi s visokom otpornošću vjeruju da oni svojim postupcima utječu na vlastite rezultate u životu. Premda postoje situacije koje se ne mogu kontrolirati, ipak svatko od nas može odlučiti kako će se nositi s novonastalom situacijom. S druge strane, ljudi koji nemaju otpornost su skloni prebacivati krivnju i odgovornost na vanjske uzroke.
- Dobre vještine za rješavanje problema – ljudi s visokom otpornošću mogu uočiti važne detalje koji ih mogu dovesti do rješenja situacije na pozitivan način.
- Biti povezan s drugima – iznimno je važno imati podršku od članova obitelji, prijatelja i kolega jer oni mogu pružiti osjećaj sigurnosti, povezanosti i dati neke nove ideje kako riješiti situaciju.
- Pozitivno doživljavanje sebe te vjera u vlastite snage – umjesto da se dožive kao žrtve situacije, ljudi s visokom otpornošću vjeruju u sebe, vjeruju da imaju kapaciteta i sposobnosti da prežive stresnu situaciju.
- Ugodne emocije – ljudi s visokom otpornosti su skloni više uočavati pozitivno značenje problema s kojim se suočavaju (primjerice, sretni su što su živi) te posljedično, imaju manje depresivnih simptoma.
- Humor – kao jedna od vještina suočavanja kod ljudi s visokom otpornošću, humor se pokazao korisnom metodom za održavanje ugodnog i pozitivnog raspoloženja.
- Traženje pomoći – način kako se može podržati i osnažiti otpornost je potražiti pomoć. Izvor pomoći, osim knjiga i razgovora s bliskim ljudima, može biti u obliku psihoterapijskog rada. Uz pomoć psihoterapeuta, osoba može proraditi stresnu situaciju, može pronaći svoj put i način kako da se pomiri s njom, na emocionalno zdrav način.
Razvijanje psihološke otpornosti je osoban put. Ljudi različito percipiraju i reagiraju na stresne životne događaje, pa tako u skladu s tim na različite načine mogu razviti otpornost koja bi za njih bila korisna.
Psihoterapija je dobar način za razvijanje osobne otpornosti na svakodnevne stresne situacije, ali i one mnogo intenzivnije, velike životne stresne situacije poput brakorazvoda, gubitka bliske osobe, gubitka posla i slično.
