Žene u razvijenim zemljama čekaju duže da postanu majku, a prema novijim istraživanjima – to je zapravo jako dobra stvar za njihovu djecu. Nažalost, ženama većinom govore kako su kasne trudnoće opasnije za majku i bebu. Često se o kasnoj trudnoći govori u smislu pada plodnosti, zdravstvenih komplikacija, rizika za mamu i bebu te se općenito kasno majčinstvo prikazuje u dosta negativnom svjetlu. No, kad se radi o majčinom blagostanju i djetetovom socijalnom i emocionalnom razvoju, postoje neke značajne prednosti kasnijeg majčinstva.
Novo istraživanje, objavljeno u časopisu “Europen Journal of Developmental Psychology”, provedeno je na 5000 majki u Danskoj. Istraživači su otkrili da je manje vjerojatno da starije majke viču na svoju djecu ili ih kažnjavaju, a djeca starijih majki imaju manje problema u ponašanju, ali i socijalnih i emocionalnih problema.
“Kad procjenjujemo posljedice kasne trudnoće, važno je uzeti u obzir fizičke i psihičke prednosti i nedostatke”, objasnio je autor istraživanja, psiholog Dion Sommer.
U Danskoj je prosječna dob prvorotkinje 30,9 godina, dok je 2015. godine u Hrvatskoj prosječna dob prvorotkinje bila 28,6 godina.Također, u Danskoj se broj žena koje su rodile djecu nakon četrdesete učetverostručio od 1985. godine. Za potrebe istraživanja, istraživači su proučavali djecu u dobi od sedam, 11 i 15 godina.
Otkrili su da su djeca starijih majki imala manje socijalne i emocionalne probleme te probleme u ponašanju u sedmoj i 11. godini, ali ne i s 15 godina. Također su došli do zaključka da starije majke manje viču i kažnjavaju svoju djecu.
“To ima smisla s obzirom da su starije majke općenito više obrazovane, imaju više iskustva i financijski su stabilnije. Smatramo da dob dolazi s većom psihološkom zrelošću i to se vidi u kasnom majčinstvu”, govori psiholog Sommer.
Naveo je i da je poznato da ljudi s godinama postaju više psihički fleksibilni, tolerantniji su prema drugim ljudima i emocionalno bolje napreduju,što je razlog manjih problema kod djece starijih majki.
“Stvaranje pozitivnog i manje discipliniranog okruženja vodi do sretnijeg i zdravijeg odrastanja”, dodaje Sommer.
S druge strane, postoji i mnogo istraživanja koja su pokazala puno prednosti mladog majčinstva. Zaključak je da ne postoji “najbolja dob” za majčinstvo, ali i da “mlađe je bolje” ne drži uvijek vodu.
Izvor: Lola magazin