Poručio bih mladima da ne bježe od zemlje. Znam, svi maštaju o tome da im je preko noći zaraditi puno novca, ali, to nije izvodivo, barem ako se držite moralnih uzusa. I dijete u utrobi raste devet mjeseci, potom se rađa, a onda ga hranite. To je proces. Tako je i u poslu. Ne možete odmah prve godine ostvariti zaradu i kupiti stan ili džip. Zato bi našoj omladini poručio – nemojte napuštati svoju zemlju, budite inovativni, ne ustručavajte se prezentirati svoje ideje i budite ustrajni u njihovom osvarivanju, borite se za svoju poziciju pod ovim nebom, jer za sve nas ovdje mjesta ima…
Ovako mladima u našoj zemlji poručuje Dženan Hodžić, svima nama mnogo poznatiji kao Dr. Zo, svojevremeno jedan od najboljih repera na ovim prostorima, koji je muzičku karijeru, prije nekoliko godina, zamijenio poljoprivredom.
Inžinjer poštanskog saobraćaja
Danas, šest godina nakon takve odluke, ovaj diplomirani inžinjer poštanskog saobraćaja sa suprugom i dvoje djece, živi u porodičnoj kući u Visokom, gdje uzgaja različite vrste voće i povrća.
I dok nas provodi kroz povrtnjak, i pokazuje egzotične plodove, poput, papaje, peruanske jagode, meksičkog krastavca, afričke dinje…, otkriva nam kako se nikada nije pokajao što je donio takvu odluku.
“Bio sam jedan od najboljih repera u BiH. I danas me ljudi na ulici prepoznaju dobacujući: “Vidi, ono je Dr. Zo”. Pamte ono što sam postigao u muzičkoj industriji. Međutim, kad “odrastete” i uđete u neke godine, kad o životu počnete ozbiljnije razmišljati, shvatite da od muzike na ovim prostorima ne možete živjeti. To se meni dogodilo. Pogotovo kada sam zasnovao porodicu i dobio prvo dijete. U struci se također, nisam mogao zaposliti. Međutim, ključna stvar, koja je bila okidač da iz muzike odem u potpuno drugom smjeru, je moja duhovna strana i povratak vjeri, Gospodaru – Allahu dž.š.”, govori Dženan.
Kako potječe iz radničke porodice, posla se, kaže nikada nije plašio, a znao je da onaj ko se odluči baviti poljoprivredom, nema radnog vremena.
“Radni dan, naročito u ljetnom periodu, počinje ujutro u pet, a završava kasno uvečer. Međutim, onaj ko voli ono što radi, nađe smisao u tome, i želi da uspije, ništa nije teško”, ističe ovaj mladi čovjek.
Na šest i po dunuma, od kojih su većinom parcele uzete u zakup, Hodžić uzgaja zdravu, pesticidima netretiranu hranu, za čiji je kvalitet, prije nekoliko dana, od Saveza udruženja organskih proizvođača FBiH, na 11. Danima organske proizvodnje Visoko 2017., dobio i zahvalnicu.
Gorka dinja djeluje kao hemoterapija
Posebno je ponosan na svoje egzotične plodove, za koje mu je, kako kaže, nedavno odobren naziv i logo – eXZo, koji je trenutno u procesu registracije.
“Uzgajam svašta – afričku dinju (kiwano), tri sorte tikve (hokkaido, muškatna i nektar). Sve tri vrste tikava spadaju u egzitične plodove i veoma su cijenjene u kulinarstvu za pripremu sokova, supa i variva. Ove godine posadio sam i četiri vrste slatkog krompira (batat) kojeg ću iz zemlje vaditi u kasnu jesen. Tu su i tri sorte lubenica, žute tikvice te gorka dinja koja je izuzetno zdrav plod, a naročito se preporučuje dijabetičarima. Istraživanja su pokazala da gorka dinja ima djelovanje kao hemoterapija. Konzumira se u salati, a od ploda se priprema i sok. Meksički krastavac ima okus lubenice i krastavca, a peruanska jagoda je također cijenjen plod zbog izuzetnih nutritivnih svojstava“, objašnjava Dženan dok nam pokazuje stabla papaje od kojih već naredne godine očekuje plodove.
Plastenik, koji se nalazi preko puta ogledne parcele, na kojoj Dženan, eksperimentalno uzgaja voće i povrće, pun je paprika i paradajza da njegovu porodicu.
Iznad, na prostoru od dunum i po, nalazi se malinjak, u kojem je Hodžić, prošle godine nabrao dvije i po tone kvalitetnih plodova.
“Ono što bih jedino želio je to da nam država malo pomogne da se ova oblast uredi. Mislim na nas malinare koji živimo od toga“, kaže Hodžić koji u budućnosti želi proširiti posao i na preradu voća i povrća.
Vertikalni uzgoj alpske jagode
Da je Hodžić u korak sa najnovijim tehničko-tehnološkim rješenja, u oblasti poljoprivredne proizvodnje, najbolje pokazuje projekt vertikalnog uzgoja alpske jagode.
“Tzv. hidroponski uzgoj pruža odličnu šansu za proizvodnju jagode u situacijama kada nemate dovoljno zemlje. Cilj ove vrste uzgoja je racionalno iskorištavanje prostora, ali i odlična stvar za one koji ne mogu čučeći brati plodove“, sa osmijehom pojašnjava ovaj vrsni poljoprivrednik dok nam pokazuje cijevi iz čijih otvora rastu šumske jagode.
Voli otići na sajmove, upoznati nove proizvođače, razmijeniti mišljenja, naučiti nešto novo. Osim na domaćim, bio je kaže, i u Ninbergu, na najvećem Sajmu organske hrane u Evropi.
“Mislim da bi svaki poljoprivrednik trebao otići tamo. To je iskustvo koje zaista vrijedi svakoj osobi koja se bavi ovom vrstom posla”, reče nam na kraju naše posjete Hodžić, čovjek kojem su vjera i marljivi rad pomogli da uspije u poslu od kojeg danas sa porodicom živi život dostojan čovjeka.
Izvor: Faktor.ba
