Bijes svakako nije nešto sa čime se muči samo savremeni čovjek. Još su antički filozofi iz Grčke i Rima pokušavali da pronađu magičnu formulu za smirenje duha. Evo šta su oni govorili na temu kontrole bijesa:
1. PRVO, RAZUMITE DA SU BIJESNI LJUDI PRIVREMENO NEURAČUNLJIVI
Seneka je u svom eseju „De Ira“ (O bijesu) prilično dobro još u 41. godini nove ere istražio ovu emociju, i došao do zaključka iz podnaslova.
“Određeni mudri ljudi tvrde da je bijes privremeno ludilo, jer je bijesan čovjek lišen samokontrole, zaboravlja na pristojnost i dostojanstvo, ne obazire se na društvene norme, beskrajno je uporan u svojim težnjama, zatvoren za svaki uravnotežen razgovor i savjet, i najmanja sitnica potpiruje mu bijes, i više ne umije da razlikuje zlo od dobrog. Dovoljno je osmotriti samo te stavke u ponašanju i donijeti zaključak da su nesumnjivo privremeno ludi“, kaže Seneka u svom djelu.
2. NE LJUTITE SE KADA LJUDI GRIJEŠE.
Seneka kaže, i sasvim je u pravu, da smo svi mi nesavršeni i puni mana, pa samim tim nemamo pravo da se ljutimo na tuđe greške. Kao što nema smisla ljutiti se na gluhe što ne čuju, ili na stare ljude zato što stare, nema smisla ni ljutiti se na ljude kada griješe.
“Nikada se ne ljuti na ljudske greške. Reci mi, da li se treba ljutiti na čovjeka koji se sapleo i pao u mraku? Ljutimo li se na gluhe osobe zato što ne čuju? Da li se ljutimo na dhecu zato što se radije igraju umhesto da uče? Da li biste bili ponosni na sebe ako biste se naljutili na starca zato što stari? Isto tako moraš oprostiti čovhečanstvu njegove greške“ – savhetuje Seneka.
3. AKO NE MOŽEŠ DA SE SABEREŠ, SKLONI SE NEGDJE.
Plutarh u svom djelu De Cohibenda Ira (O kontroli bijesa), piše dijalog između dva prijatelja, Sule i Fundanusa, gdje objašnjava kako se i zašto istresamo upravo na one koje najviše volimo. Tu savjetuje i da se, kada vidimo da ne možemo da obuzdamo svoju ljutnju, sklonimo.
“Najbolje bi, naravno, bilo da se saberemo. Ukoliko je to nemoguće, treba se sklonito i sakriti. Tada treba da usidrimo sebe u mirnu luku, kako ne bismo svoj bijes izili na druge, a naročito smo skloni da to radimo svojim prijateljima“ – savjetuje Plutarh.
4. SITNIČAVOST VODI DO BIJESA.
Plutarh u prethodno navedenoj knjizi istražuje i uzroke bijesa, i piše da su ljudi skloni tome da postanu sitničavi bez ikakvog objektivnog razloga. Nekada nas, kada smo u takvom raspoloženju, preko ivice gurne neka obična šala ili nečiji smijeh.
“Ljutnja ne dolazi uvijek silovito; naprotiv, nekada neka sasvim bezazlena riječ ili gest, prasak smjeha ili klimoglav može razljutiti dotle uravnoteženu osobu“ – mudro je primijetio Plutarh.
5. POKUŠAJTE DA SE REŠITE BIJESA PRIJE NEGO ŠTO SE NAGOMILA.
Seneka je analizirao razlike između smirenog i bijesnog čovjeka, i zaključio da bijes u nama raste protiv naše volje, i da ga je razumom nemoguće pobijediti. Kao što ne možemo da kontrolišemo drhtanje tijela kada nam je hladno, tako ni razumom ne možemo da ukrotimo nagomilani bijes. Zato Seneka savjetuje da se, umjesto da se bavimo pokušajem zaustavljanja bijesa, bavimo njegovom prevencijom:
“Kada um uroni u bijes, ljubav i bilo kakvu drugi strast, ne može se više obuzdati; težina te strasti i poroka vuče čovjeka na dno. Zato je najbolje oduprijeti se prvom, slabom naletu bijesa, jer ako ga pustimo da se razbukti, razum nam više ne može pomoći“ – pisao je Seneka.
6. OJAČAJTE DUŠU.
Plutarh kaže da su slabi ljudi skloniji tome da podlegnu bijesu od onih jakih. Osveta i nekontrolisani bijes su za slabe duhom, kaže filozof, a nakon toga, u slabe ljude ubraja žene, bolesne ljude, stare ljude, i siromašne.
“Kao što meso natekne nakon jakog udarca, tako se i slaba duša pod udarcem naduje. To je i razlog što su žene sklonije bijesu od muškaraca, zašto je bolestan čovek skloniji bijesu od zdravog, starac od čovjeka u naponu snage, i nesrećnik i siromašak od uspješnog čovjeka“ – iznjeo je Plutarh prilično smjelu, i po nama, poprilično netačnu tezu.
7. OSVETI SVOG OCA … ALI SAMO MIRNO.
Seneka smatra da dobar čovjek treba da se osveti onome ko ga je ozbiljno povrijedio. Dakle, daje on primjer, dobar čovjek treba da osveti ubistvo svog oca, ali ne smije da dopusti da ga vode krvožderstvo i bijes. Umjesto toga, on treba da osveti oca iz osjećaja dužnosti.
“‘Kako onda pitaćete me vi, da reaguje dobar čovjek kome je otac ubijen i to pred očima njegove majke? Dobar čovjek neće biti bijesan, ali osvetiće oca, i zaštititi majku i sebe. Mom ocu prijeti opasnost – dakle, uradiću sve da ga zaštitim, a ako ne uspjem, osvetiću ga, ne da bih dao oduška svom bijesu, već zato što je to moja dužnost. Jer, čovjek je tvrđava koja štiti svoje roditelje, djecu, prijatelje i sugrađane, a vodi ga samo osjećaj dužnosti i razum, a ne nagon i bijes” – kaže Seneka.
8. IZBJEGAVAJ VINO, JER ONO POTPALJUJE BIJES.
Seneka dalje navodi da, kao što klima može da bude topla, hladna, suha i vlažna, i ljudi mogu da budu topli i hladni. Kako ispijanje vina povećava toplotu tijela, to neminovno vodi do bijesa. On smatra da svaki čovjek ima granicu u kojoj ga vino vodi u bijes, a ta granica varira, pa svako mora da zna svoju.
“Vatreni um je po svojoj prirodi najpodložniji srdžbi. Vatreni um pripada vatrenom čovjeku, jer vatra je aktivna i tvrdoglava, a led je ljigav i mali, a takav um pripada kukavicama. Vino potpaljuje bijes jer povećava toplotu; neki će proključati kada su sasvim pijani, drugi već kada su pripiti, a neki i od samo jedne čaše“- objašnjava Seneka.
9. PRIJE NEGO ŠTO IZLIJEŠ BIJES NA ČOVJEKA, SASLUŠAJ GA
Plutarh otkriva da postoji način da se bijes prevaziđe, i to tako što ćemo saslušati drugu stranu. Ako zastanemo i porazgovaramo umjesto da se razbjesnimo, uskoro ćemo shvatiti da nas je bijes već prošao.
“Pokušavam da se otresem svog bijesa ne tako što ću uskratiti pravo onima na koje sam bjesan da govore, već tako što ću ih saslušati. Time i oni i ja dobijamo na vremenu, pauziramo strasti i odlažemo reakciju. Tako se i razumnije određuje primjerena reakcija i kazna, ako i dalje osjećamo potrebu za njom“ – savjetuje mudri Plutarh.
10. PAZITE DA NE RAZMAZITE DJECU.
Djeca koja su razmažena, odrastaju u usijane glave, smatra Seneka.
“Djeci ni slučajno ne treba laskati. Recite im istinu, pustite ih da se boje. Naučite ih da se odnose prema drugima sa poštovanjem i da poštuju starije. Kada pokušava da od vas nešto dobije bijesom, nemojte mu to priuštiti. Tek kada se stiša, možete mu ispuniti želju. Kada pogriješi, kaznite ga. I, iznad svega, hranite ga jednostavno, oblačite ga u jeftinu odjeću, i ne dajte da se po bilo čemu izdvaja od vršnjaka. Dječak nikada neće biti bijesan kada nauči da se ravna prema drugima, i kada nauči da nije iznad bilo koga“ – kaže Seneka.
11. POTISNITE BIJES.
Seneka smatra da nije loše koristiti snagu uma u borbi sa bijesom. To je teško, naglašava on, ali ako usredsredite svu svoju mentalnu snagu na to, možete uspjeti.
“Bori se protiv sebe! Ako si namjerio da pobijediš bijes, onda bijes nema nikakve šanse u borbi sa tobom. Ako ga držiš podalje od sebe, i ne hraniš ga, imaš ga u šaci. Zato, prikrij sve znakove bijesa, i drži ih u potaji. Drži ih u najmračnijem dijelu srca, pa će se bijes pretvoriti u svoju suprotnost. Neka ti izraz lica ne odaje uznemirenost, neka ti glas ne podrhtava, već neka bude blag i miran, korak neka ti je ujednačen i spor. Tako će se tvoja unutrašnjost uskoro usaglasiti sa tvojom spoljašnošću“ – savjetuje Seneka.
12. SVE GORE NABROJANO NE VRIJEDI U OVOM SLUČAJU.
Seneka pravi jasnu razliku između čovjeka koji se povremeno razbjesni i istinski zlog čovjeka. Za primjer je uzeo Hanibala i Volesusa, patricija iz doba antičkog Rima. Hanibal je uživao u prizorima rovova ispunjenih ljudskom krvlju, a Volesus je sa uživanjem naredio obezglavljivanje 300 ljudi u jednom danu. Seneka primjećuje da je okrutnost mnogo gora od bijesa, i da je bijes, za razliku od nečovečnosti, moguće izliječiti.
“Kada je Hanibal vidio rov pun ljudske krvi, radosno je uzviknuo „Kakav divan prizor! Kako bi svijet bio ljepši kada bi sve rijeke bile ispunjene krvlju!“… Nedavno je Volesus obezglavio 300 ljudi u jednom danu, i dok je šetao među leševima, ponosno je uzviknuo „Kakav prizor dostojan kralja!“ To nisu potezi načinjeni iz bijesa, već čista zloba koja je nepopravljiva“ – zaključuje Seneka.
Izvor: dobrarec.rs
