Mirna Trifković je direktorica Narodne i univerzitetska biblioteke “Derviš Sušić” u Tuzla.
Po struci je profesorica engleskog jezika i književnosti, a na poziciji direktorice se nalazi od 2018 godine. Za ovaj hram kulture kaže da posjeduje veliki broj članova i opskrbljen je različitim izborom književne građe. Članovi pak, za Mirnu imaju samo rijeći hvale. S novom direktoricom pričali smo o njenom angažmanu u ovoj kulturnoj instituciji, ljubavi prema životu, neostvarenim željama….
- Šta je najljepše u vezi Vašeg posla?
Mnogo toga.
Polazeći od toga da je knjiga nepresušan izvor znanja, svakako je to epitet koji daje odgovor na Vaše pitanje. Pored toga,posebnost i ljepota ovog posla ogleda se i u mogućnosti sticanja novih iskustava, znanja i vještina, ali svakako i upoznavanja novih ljudi. Mnogi nekadašnji saradnici su danas moji dobri prijatelji i drago mi je da ih imam u svom životu jer … život zapravo, čine ljudi.
- Od Vaših stalnih posjetilaca možemo svakodnevno čuti kako je biblioteka „progledala“ kako ste na kormilu?
Dvije godine rada su iza Vas, a uspjeli ste renovirati veliku salu ( nakon 30 godina ), nabaviti službeno vozilo, uvesti sistem vatrodojave koji biblioteka nije imala od useljenja u novi objekat 1990 godine.
Da li je izazov veći, samim time što ste žena i direktorica jedne javne ustanove?
Mislim da jeste. Nekako na ovim našim prostorima, iako žene imaju odgovorajuće obrazovanje i sposobnosti, njihova zastupljenost na rukovodećim pozicijama značajno je manja u odnosu na muškarce,vjerovatno zbog mnogih autostereotipa i stereotipa koji liderske pozicije namjenjuje muškarcima u “ozbiljnom” svijetu u kojem za žene ima malo mjesta. Biti direktorica ustanove kulture velika je čast i zadovoljstvo, ali i odgovornost. Znajući da je kultura u bosanskohercegovačkom društvu na marginama, potrebno je uložiti značajnije napore kako bi se postigli zacrtani rezultati i ciljevi, te je izazov samim tim i veći.
- Na šta ste najviše ponosni ?
Svaki novi projekat i nove aktivnosti istinski me raduju jer predstavljaju priliku za sticanje novih poznanstava, sticanje novih znanja i vještina, te ispoljavanje vlastite kreativnosti. Gledajući unazad, mnogo značajnih projekata je već iza mene. Predstavljanje naše Biblioteke na Prvom Forumu predstavnika Unije biblioteka NR Kine i zemalja Centralne i Istočne Evropev 2018. godine u NR Kini zasigurno je aktivnost na koju sam neizmjerno ponosna.Na Forumu je učešće uzelo sedamnaest zemalja sa predstavnicima iz više biblioteka. Predstaviti našu Biblioteku u dalekoj Kini i biti jedina učesnica iz Bosne i Hercegovine na ovom Forumu, bilo je neizmjerno zadovoljstvo i nezaboravano iskustvo.
- Koja žena inspiriše Vas?
Mnogo žena ima značajno mjesto u mom životu, kako privatno, tako i poslovno. Teško je izdvojiti samo jednu od njih, ali ih svakako krase određene osobine, prije svega, odlučnost i samostalnost koju prati požrtvovanost, pragmatičnost, samopouzdanje, optimzam, altruizam, empatija, fleksibilnost, spontanost, dobar smisao za humor i mnoge druge pozitivne osobine koje zapravo i jesu odlike super žene.
- Da li postoji nešto što ste uvijek željeli učiniti, a nikada niste? Šta Vas sprjećava u tome?
Želja je uvijek mnogo. Neke su se ostvarile a neke su još uvijek pohranjene u fioci „neostvarenih želja“ i čekaju svoje vrijeme. Daleka putovanja i duži boravak u drugim zemljama svijeta su moje neostvarene želje, kao i učenje stranih jezika, učenje slikanja i šivenja. Nedostatak slobodnog vremenaje razlog zbog kojeg su ove želje još uvijek neostvarene.
- Koje je najvažnije obećanje koje ste sebi dali?
Život je satkan od lijepih i nekada manje lijepih trenutaka. Ne izgubiti sebe, bez obzira na vrijeme, prilike i situacije koje život donosi, obećanje je koje sam sebi dala.
- Ustupanja 3D printera studentima Mašinskog fakulteta za vrijeme pandemije, pokazali kao ličnost ali i kao predstavnica institucije izuzetnu društvenu odgovornost. Sa ove distance mislite li da su se društvo, institucije, poduzetnici dovoljno uključili naručito kada je podrška mladim ljudima na ovakvim projektima presudna?
Samo društveno odgovorne osobe i mogu doprinijeti poboljšanju uslova života u kojima bi, imajući u vidu mogućnosti koje druge zemlje pružaju, doprinijeli afirmaciji mladih i zadržali ih unutar granica naše zemlje. Smatram da učešće mnogih koji su mogli i trebali biti odgovorniji nije bilo optimalno i dostatno. Nužno je shvatiti da upravo od svih nas pojedinačno zavisi da li ćemo određenu situaciju učiniti boljom ili lošijom, prihvatljivijom ili nepodnošljivijom. Svaki pojedinac bi trebao da teži ka tome da bude društveno osvješteniji i odgovorniji, a samim tim bi se pružila potrebna podrška i mladima.
- Mnogi su tokom pandemije uvidjeli koliko online rad ima prednosti, Vi ste dosta aktivnosti prebacili u online kanale kako Vaše korisnice i korisnici ne bi trpili postojeću situaciju. Smatrate li da biblioteka treba nastaviti u tom pravcu ili ipak mislite da institucije poput biblioteka trebaju ostati na neki način netaknute jer je to njihova čar i bit? Postoji li mogućnost da se oba načina „pomire“ u budućem radu?
Bibliotečka djelatnost je djelatnost od posebnog društvenog interesa. Posudba knjižne građe je jedna od osnovnih djelatnosti biblioteka, što samo po sebi predstavlja posebnu čar i ljepotu. Međutim,situacija u kojoj smo se svi našli posljednjih mjeseci bila je i prilika za uvođenje novih trendova u radu i korištenje novih platformi – „online način rad.“ Pored klasičnog načina rada, online način rada se pokazao kao izuzetno dobar, stoga ćemo, kada je u pitanju buduće poslovanje Biblioteke, zasigurno paraleleno koristiti oba načina rada.
- Koje osobine, po Vama, treba da ima dobar, a koje loš lider?
Teško je precizan odgovor dati na ovo pitanje. Liderski stilovi se razliku, a ovise i o samom rodu. Žene više ispoljavaju empatiju i emotivnost u poslovanju, te smatram da je to pozitivna osobina dobrog lidera. Nadalje, dobar lider treba da ima dobro razvijenu emocionalnu inteligenciju, te da uvijek teži ka tome da stvori kvalitetne uslove rada u sredini u kojoj djeluje, kao i pozitivu radnu atmosferu među svojim saradnicima, a što će nesumnjivo voditi ka uspješnijim poslovnim rezultatima. Loše osobine lidera mogu biti pristrasnost, nepristupačnost, i svakako nedosljednost.
- Kako provodite svoje slobodno vrijeme ?
Veliki sam ljubitelj kinematografije, stoga uživam u gledanju filmova bar jednom u sedam dana. Svakako, svoje slobodno vrijeme volim da provedem u krugu porodice, prijatelja i dragih osoba, a kada vremenske prilike to dozvoljavaju, vožnja biciklom je nešto u čemu posebno uživam.
- Koju ste knjigu posljednju pročitali?
Posljednje dvije godine naša Biblioteka je bila domaćin velikom broju promocija knjiga, te sam značajan broj knjiga kupila ili dobila na poklon od samih autora koji su svoje knjige promovisali u Biblioteci. Skoro svaku knjigu sam i pročitala, a pred kraj svog mandata planiram ih i pokloniti Biblioteci.
Posljednja knjiga koju sam pročitala jeste Bosanski labirint – kultura,rod i liderstvo. Knjigu je uredila Zilka Spahić Šiljak, a autorstvo potpisuje sa još dvije autorice: Suada Penava i Jasna Kovačević. Knjiga je nastala kao rezultat istraživanja provedenog sa bosanskohercegovačkim liderima i lidericama iz svijeta politike i biznisa u periodu od 2015. do 2018. godine, i zapravo govori o tome da je razvoj profesionalne karijere jedne žene, putovanje kroz labirint pun prepreka. Neovisno o struci i zanimanju, mislim da bi bilo dobro da je svaka žena pročita. Čitajući ovu knjigu, dosta možete naučiti o sebi i o nevidljivim barijerama koje svakodnevno prevazilazimo, a kojih zapravo i nismo svjesne.
- Šta biste poručili mladim djevojkama kao svojevrsnu motivacionu poruku?
Nikada ne odustajte od sebe, od svojih ideja i ideala. Učite, čitajte, istražujte i istrajte u svojim naumima. I ne zaboravite pružiti podršku i solidarnost drugim mladim djevojkama.
