Trenutno najpopularnija forma fotografije je takozvani Selfie – slika na kojoj osoba slika samu sebe u nekom ambijentu u kojem se nalazi. Širom svijeta ljudi fotografišu selfije i postavljaju na internet, a brendovi organizuju nagradne igre u kojima će Selfi s najviše “lajkova” dobiti neke poklone.
Ova pojava samo je dio manifestacije jednog mnogo šireg fenomena – opsesivne samopromocije i konstantne potrage za validacijom vlastite vrijednosti, sve to uz pomoć platforme koja je sve to omogućila – interneta i društvenih mreža.
Prije pojave društvenih mreža, narcisoidni poremećaj ličnosti bio je dijagnoza kod jedan posto populacije. Danas, ta cifra je višestruko uvećana, i dramatično raste iz godine u godinu. Ovo je posebno izraženo kod mlađeg dijela populacije, kažu psiholozi.
Paralelno s porastom narcizma, analitičari bilježe smanjenje empatije i altruizma. Drugi ljudi nas interesuju samo kada želimo saznati što misle o nama – da li su nam “lajkali” sliku ili ostavili neki komentar.
Ovaj fenomen, kada prevelika povezanost i bliskost izaziva u ljudima antisocijalno ponašanje, opisao je još Freud. On je to nazvao “ježeva dilema”. Prema njemu, ljudi su kao ježevi tokom zime – moraju se zbiti jedni uz druge da bi se ugrijali, ali ne smiju se približiti previše, jer će početi jedni druge probadati bodljama.
Društvene mreže za narcizam su isto što i brza hrana za pretilost. One su katalizator koji u nama razvija osobine koje su u nama oduvijek postojale, ali nismo imali način da ih ispoljimo i pretvorimo u svakodnevicu.
Sama riječ “selfie”, na engleskom jeziku zvuči slično kao “selfish” – sebičan (op.A. Kim Kardashian, tzv kraljica selfija je upravo izdala knjigu svojih najdražih selfija pod ovim naslovom – znakovito!?). Zaista, živimo u kolektivnom odobravanju opšte sebičnosti, koja djeluje kao lavinski efekt. Umjesto da se samoopsjednutost osuđuje, preuzimamo modele ponašanja od drugih ljudi, po principu “svi prave selfije, pa zašto ne bih i ja”.
Kako je razvoj tehnologije medija utjecao da se dogodi ovaj globalni porast narcizma? Jednostavno – u vrijeme kad je postojala samo televizija, ljudi su mogli jedino da biti nijemi posmatrači narcisa na televiziji – pjevačica, primadona, zvijezda. Nije postojao jednostavan način da i oni pokušaju to isto – da bi se dospjelo na TV zaslon, potrebno je mnogo truda.
Zatim se pojavio internet kao potpuno druga vrsta medija – tu svako ima svoju šansu da postane zvijezda, a mnogi su i uspjeli. Justin Bieber je postao najpoznatija zvijezda na svijetu tako što je počeo snimati sebe na “Youtubu”. On, zajedno s ostalim sličnim primjerima, pruža nadu ljudima širom svijeta. Nadu da će se nešto dogoditi ako svakog dana bjesomučno postavljamo selfije i brojimo koliko nas je ljudi “zavoljelo”.
U ovoj novoj medijskoj paradigmi, svaki promatrač zvijezde istovremeno je i potencijalna nova zvijezda. Ovo se sada proteže i na lokalne zajednice i na mikronivou. Postoje lokalne zvijezde, postoji djevojka s najviše lajkova u Velikoj Plani i dečko s najviše lajkova u Bačkoj Palanci. Svako je sada vlasnik svoje male medijske kuće, svog profila na društvenim mrežama, i dobija šansu da promovira sebe putem tog medija.
Psihologija kaže da je umjereno traženje validacije od strane okoline zapravo normalno ponašanje zdrave ličnosti. Problem nastaje onda kada to postaje opsesija, kad tokom cijelog dana provjeravamo koliko smo “lajkova” skupili.
Ovisnost o internetu, o kojoj se toliko priča u posljednje vrijeme, zapravo je ovisnost o validaciji, vrednovanju. Svaki put kad nam neko ostavi komentar ili “lajk” na sliku, mozak luči malu količinu dopamina, koji djeluje kao droga. Ovo je razlog što ljudi često provjeravaju društvene mreže na mobitelu, čak i kad sjede u nekom društvu. Jer žele novu dozu dopamina, koji će se izlučiti uslijed sreće što neko misli na nas.
Najveći problem nastaje jer sve ovo ljudima daje lažni osjećaj samopouzdanja. Rađaju se prevelika očekivanja, koja najčešće ne budu ispunjena. Na kraju, nastaje ogromna depresija do koje dolazi onda kad pojedinac shvati da se njegov život nije promijenio bez obzira na veliki broj prikupljenih “lajkova”.
