Anela Arifi je dvadesettrogodišnjakinja iz Tuzle i diplomirani inžinjer dvije oblasti jednog od najprestižnijih univerziteta. Kao mlada, svjetski priznata naučnica, bila je jedna od govornica u sjedištu UN-a u New Yorku. Dobitnica je trenutačno najveće postdiplomske stipendije na svijetu, a sa nama je podijelila recept svog uspjeha.
Još kao tinejdžerka bila si svestrana i uspješna. Svoje srednjoškolsko obrazovanje završila si u Međunarodnoj srednjoj školi i Srednjoj muzičkoj školi u Tuzli. Kako se javila želja za studijima van granica Bosne i Hercegovine?
Bila sam jako sretna što sam imala priliku završiti dvije srednje škole u svojoj Bosni i Hercegovini. Kao flautista Srednje muzičke škole, te kao učenik sa fokusom na prirodne nauke u Međunarodnoj srednjoj skoli u Tuzli učestvovala sam na mnogobrojnim muzičkim takmičenjima državnog i internacionalnog nivoa koja su mi pružila priliku da ostvarim komunikaciju sa mnogobrojnim univerzitetima i istraživačkim grupama u našoj zemlji i u inostranstvu. U trećem razredu srednje škole kolegica iz Međunarodne škole i ja smo dobile priliku da kao prve Bosanke predstavljamo Bosnu i Hercegovinu na najvećoj naučnoj olimpijadi, Google Science Fair. Na ovoj olimpijadi sam ponijela i titulu jednog od 20 najprosperitetnijih mladih naučnika na svijetu na osnovu svog projekta o obnovljivoj energiji, te sam savjetovana od mnogobrojnih vrhunskih naučnika da studiram u SAD-u gdje se nalaze najbolje akademske i financijske prilike za energetska istraživanja.
Poslije ove olimpijade nastupio je period dugog razmišljanja o tome gdje želim da nastavim oblikovati svoje naučne ideje. U Bosni i Hercegovini a i u inostranstvu mi je ponuđeno nekoliko stipendija na odličnim univerzitetima. Međutim, nakon što sam primljena na nekoliko Američkih univeziteta gdje su mi ponuđene jedinstvene prilike za istraživanja kojima želim da posvetim svoju karijeru i trud bez da moram da se brinem o finansiranju laboratorijskih instrumenata, mentorske podrške itd., odlučila sam da moja akademska budućnost treba biti u SAD-u. Najviše sam bila fascinirana Dartmouth College-om koji je kao univerzitet Ivy lige jedan od najboljih univerziteta na svijetu a i poznat je po istraživačkim uspjesima svojih akademaca i studenata. Na Dartmouth College-u ponudjena mi je i King Scholars stipendija, najveća stipendija za prvi ciklus studija na svijetu, zbog mog zalaganja da unaprijedim nauku u svojoj zemlji. Kako sam kroz King Scholars program često imala prilike da učim o potencijalu za razvoj moje zemlje kroz naučnu oblast kojom se bavim, tako vjerujem da ću uskoro imati priliku da vještinama koje sam stekla vrhunskim inostranim obrazovanjem doprinesem i razvoju zemlje iz koje potičem.
Bioenergetski inžinjering je veoma interesantno zanimanje koje u Bosni i Hercegovini nije toliko zastupljeno. Kako si se odlučila usmjeriti ka tom putu?
Na Dartmouth College-u sam odlučila studirati nekoliko oblasti kako bih sto bolje iskoristila obrazovne prilike koje ovaj veliki univerzitet pruža. U junu 2020-te godine diplomirala sam iz Environmental Studies i International Development oblasti. Uz ove oblasti, četiri godine sam provela istraživajući u polju bioenergetskog inžinjeringa. Jedan od razloga zbog kojeg sam izabrala da studiram ovako različite oblasti jeste razgovor sa izuzetnim naučnikom, profesorom i mojim mentorom u oblasti energetike, Lee Lynd-om. U toku ovog razgovora profesor Lynd mi je rekao da polju energetike trebaju istraživačka razmišljanja koja ja nosim, što mi je predstavilo veliku čast, te da se zbog toga trebam usmjeriti ka Environmental Studies oblasti i bioenergetskom inžinjeringu.
Profesor Lynd je još dodao i da se moje govorničke vještine i diplomatska razmišljanja o polju energetike trebaju iskoristiti te da bih mogla studirati i International Development. Studiranje ovih oblasti se pokazalo kao odlična odluka. Da se vratim na bioenergetski inžinjering. Klimatske promjene drastično mijenjaju živote širom svijeta i velikim su dijelom uzrokovane neefikasnim i zagađujućim energetskim sistemima i energentima. Spoznavanjem ovih problema i odrastanjem u Tuzli potreba za razvojem novih bioenergetskih sistema mi je postala veoma očigledna, te sam još kao srednjoškolka počela razvijati svoje energetske sisteme. Moj nastavak školovanja je bio i nastavak mog truda u ovoj oblasti.
Svoj prvi TEDWomen govor održala si 2016. godine u San Francisku. Podijeli sa nama to iskustvo.
Velika mi je čast što sam bila pozvana da održim TEDWomen govor s obzirom da su neke od najvežih i najboljih ideja predstavljene upravo na TED sceni. Razlog zbog koje sam ja izabrana jeste misija Ted tima da 2016-te godine predstave prosperitetne, mlade i uspješne žene i njihove ideje. Moj zadatak je bio da pričam o nekim od svojim naučnih ideja.
Do te 2016-te godine ja sam već razvila nekoliko energetskih sistema. Dva sistema koja su se nadovezivala jedan na drugi te o kojima sam pričala na TED-u jesu moj dvoreaktorni sistem za proizvodnju biodizela i materijala za skladištenje hidrogena od otpadnog kokošijeg perja te reaktor za proizvodnju biouglja od organskog smeća. Obje ideje nastale su mojim obzervacijama u Bosni i Hercegovini. U naninom selu sam vidjela mnogo kokošijeg perja koje se samo bacalo na deponije pa sam odlucila da napravim energente od njega. Na deponiji sam zatim primjetila i mnogo drugih vrsta smeća od kojih sam odlučila praviti biougalj.
Stati na TEDWomen scenu u San Franciscu nakon 6 mjeseci pripremanja govora o mojim reaktorima te čuti ovacije nekoliko hiljada ljudi bio je nevjerovatan osjećaj. Osim mnogobrojnih ponuda za istraživanja diljem svijeta, posebno su me oduševili e-mailovi i poruke mladih naučnika koji su trazili savjete o tome kako da počnu razvijati svoje sopstvene energetske sisteme. Nevjerovatno iskustvo.
Tvoje ime, kao mlade naučnice, poznato je diljem svijeta. Tome svjedoči i tvoj govor u sjedištu UN-a u New York-u povodom Dana planete Zemlje u 2018. godini. Da li te ta privilegovana prilika motivisala za tvoje dalje korake?
UNICEF-ova pozivnica da održim govor kao predstavnik Globalnog cilja održivog razvoja 7 : Dostupna i obnovljiva energija u sjedištu Ujedinjenih naroda jedan je od najbitnijih momenata u mojoj akademskoj i profesionalnoj karijeri te kruna svih mojih dotadašnjih istraživanja u Evropi, Americi, Aziji i Africi. Tokom saradnje sa UNICEF-om imala sam priliku spojiti nauku i diplomatiju što je jako bitno u vrijeme kada lideri bez naučnog iskustva i znanja donose odluke u kojima je krucijalno imati iskustvo u naučnim oblastima. Ovaj govor je naravno urodio i mnogim novim prilikama pa sam iste godine predstavljena u kratkom filmu o Globalnim ciljevima održivog razvoja koji je imao za cilj inspirisati mlade naučnike o karijeri u energetici. Trenutno pa do pocetka doktorskih studija radim za novu inicijativu, Kennenunkport Climate Initiative, koja ima za cilj podići svijest političara u SAD-u o klimatskim promjena kroz omladinske projekte. Velika mi je privilegija što imam priliku spajati svoju strast za nauku sa interesovanjem za diplomatiju.
Nakon završenog prvog ciklusa na Dartmouth College-u u SAD-u dobila si priliku ići direktno na doktorske studije. Interesantan podatak je da si ovakvu ponudu dobila sa nekoliko najprestižnijih Univerziteta u svijetu, kao što su: Stanford univerzitet, Univerzitet Kalifornije, Berkeley, Yale univerzitet i PSU. Kako si donijela odluku o odabiru Univerziteta svojih doktorskih studija?
Mnogo sam zahvalna na tome što sam imala priliku da se prijavim na neke od najboljih svjetskih univerziteta te da budem primljena na postdiplomske studije na svakom od njih. S obzirom da sam se prijavljivala na doktorske interdisciplinarne programe koji inače primaju kandidate sa završenim master studijama i godinama radnog iskustva, počastovovana sam što sam dobila priliku da direktno sa svog prvog ciklusa na Dartmouth College-u započnem doktorat. Tokom proteklih mjeseci, moji divni profesori, savjetnici, porodica i prijatelji su svojim čestitkama i podrškom učinili trud koji sam uložila u prijave na doktorske studije još mnogo značajnim, te su mi pomagali da donesem najbolju odluku za sebe. Kako mi je Stanford Univerzitet ponudio i Knight-Hennessy stipendiju koja je trenutačno najveća postdiplomska stipendija na svijetu a koja je dobila ime po desetom predsjedniku Stanforda, John Hennessy-u i koosnivaču Nike-a, Phil Knight-u, izabrala sam da svoj doktorat radim na Stanford-u. Već sam imala mnogobrojne interakcije sa Knight-Hennessy programom i presretna sam zbog prilika koje su mi već pružene čak i prije početka doktorskih studija.
Gdje se vidiš za deset godina?
Za deset godina vidim se kao sretnu osobu koja voli ono što radi, te svojim radom doprinosi poboljšanju nečijeg života.
Podijeli sa nama recept svog uspjeha.
Uvijek volim razmišljati o novim stvarima i o tome kako ih mogu ostvariti jer postoji toliko toga što se tek treba otkriti. Također, volim interdisciplinarnost. Na primjer, dio jednog od mojih energetskih sistema je inspirisan protokom zraka u mojoj flauti. I naravno, moja mama, moj uzor, mi uvijek kaže da nema prepreke koja me može zaustaviti da razmišljam i inoviram. To nikad ne zaboravljam.
