Vogue, najuticajniji svjetski časopis o modi i stilu, ili modna Biblija ima istoriju od 127 godina i više od 11 miliona štampanih primjeraka!
Biti u Vogu je posebno. To znači nešto. To je priznatost.
Ana Vintur
Vogue je specifičan svijet. Ili si Vogue, ili nisi.
Karin Roitfeld
Kada je Tarner umro 1909. godine, izdavač Kord Montrose Nast, po čijem imenu kuća koja objavljuje ovaj časopis danas nosi naziv, ubrzao je razvoj tog lista, koji je u prvi mah objavljivan kao dvonedjeljno izdanje, a zahvaljujući njemu ubrzo se pojavio i van granica SAD. Časopis sada posvećuje podjednako pažnju i muškarcima i ženama, i ima poseban odjeljak posvećen vjenčanjima.
Prvi uspjeh doživljava u Velikoj Britaniji 1916. godine, zatim u Španiji, Italiji i Francuskoj. Žene širom svijeta prvi put su se susrele sa modnim časopisom koji se istovremeno bavi i modom i važnim događajima u svijetu.
Godine 1932. Vogue objavljuje prvu fotografiju za naslovnu stranu. Fotografiju je snimio fotograf Edvard Steihen i prikazao plivačicu koja drži loptu u vazduhu. Sve do 1930.godine naslovnice Voguea bile su ilustracije. Upravo je Kord Nast zaslužan za oblik i izgled časopisa kakav je i danas. Do svoje smrti 1942. učinio ga je svjetski poznatim!
Šezdesetih godina prošlog vijeka, na čelu sa glavnom i odgovornom urednicom Dajana Vrilend, Vogue počinje ozbiljnije da se bavi opštim dešavanjima u svijetu, otvoreno pričajući o seksualnosti, političkim dešavanjima, poznatim ličnostima iz svijeta kulture kao što je Endi Vorhol i stavljajući akcenat na savremenu modu i umjetnost.
Čitaoce upoznaju sa budućim najpoznatijim modelima kao što su Suzi Parker, Tvigi, Džin Šrimpton, Loren Haton, Veruška, Marisa Berenson, Penelope Tri …
Godine 1973. Vogue počinje sa mjesečnim izdavanjem. Pod glavnom i odgovornom urednicom Grejs Mirabela , časopis je prošao obimne uređivačke i stilske promjene kako bi odgovorio na promjene u životnom stilu svoje ciljne publike. Mirabela navodi da je izabrana da promeni Vogue jer žene nisu zainteresovane za čitanje ili kupovinu odjeće koja nije imala smisla u njihovom menjanju života.
Bila je izabrana da redizajnira magazin koji će da privlači slobodnu, radnu ženu sedamdesetih godina. Ona je promijenila časopis tako što je dodala tekst sa intervjuima, pokrivanjem umjetnosti i ozbiljnim dijelovima o zdravlju.
Želim da Vogue bude pametan, oštar i seksi! Ne zanima me super bogata klasa. Želim da naši čitaoci budu energične, samostalne žene sa svojim novcem i širokim interesovanjem. To je nova vrsta žena! Zainteresovana i za posao i novac.
Jedna od najuspešnijih žena na svijetu danas je urednica američkog izdanja magazina Vogue – Ana Vintur.
Ana je rođena 1949. godine, a na čelu ovog magazina je od 1988. godine. Prepoznatljiva je po svojoj bob frizuri koju nije promijenila od kada se pojavila na modnoj sceni, a ona je kriva i za nošenje naočara za sunce u zatvorenom prostoru.
U julu 1988. godine, Vogue počinje da gubi modnu bitku sa svojim konkurentom – časopisom Elle.
Za glavnu urednicu imenovana je Ana Vintur. Ona je pokušala da revitalizuje brend tako što ga je učinila mlađim i pristupačnijim, usmjerila je fokus na nove i pristupačne pojmove mode za širu publiku. Njen uticaj je omogućio magazinu da zadrži visoku cirkulaciju, dok je osoblje otkrilo nove trendove koje bi šira publika mogla priuštiti.
Promjene su došle u velikom stilu!
Na naslovnici časopisa našla se izraelska manekenka Mihaela Bersu noseći Kristijan Lakroa jaknu i kačket, odlazeći iz tendencije svojih prethodnika da portretiraju samo žensko lice. Prema Njujork Tajmsu, ovo je dalo veću važnost i njenoj odeći i njenom telu.
Kao što je modna urednica Grejs Kodington napisala u svojim memoarima, naslovnica je podržala demokratski novi visoki / niski stav prema oblačenju, dodala je neku mladalačku, ali sofisticiranu racionalnost. Tokom svoje vladavine u Vogue-u, Vintur je rila svoje ciljeve da revitalizuje časopis i uspjeva proizvesti nekoliko vrlo velikih izdanja časopisa.
Zapravo, izdanje iz 2012. godine, sa 916 stranica, revolucionarno je za mjesečni časopis.
Ana Vintur sada je glavna urednica američkog Voguea. Važi za jednu od najuticajnijih ličnosti u modi, prevazilažeći čak i modne dizajnere. Ona postavlja i diktira modne trendove i u Njujorku važi za nezvaničnu gradonačelnicu. Pod njenim uticajem i uz njenu podršku dostižu vrhunac popularnosti Džon Galiano (za Kristijan Dior) i Majkl Kors.
Podržava mlade dizajnere i Aids projekte i pored svega je kurator Metropolitan Muzeja u Njujorku. Bila je inspiracija za film Đavo nosi Pradu. Karakteriše je njen perfekcionizam, oštrina, fokusiranost na cilj i savršen osećaj za modu i stil.
Odlikovana je titulom dame od strane kraljice Elizabete za doprinos modi i novinarstvu.
Moda je deklaracija slobode. Moda ne toleriše rutinu. Moraš biti nepredvidiv da bi mogao da iznenadiš!
Anna Delo Ruso
Jos jedna dama koja je postala sinonim moderne žene, jeste dio kreativnog tima
japanskog Vogua – Ana Delo Rsso! Rođena je 1962. godine u Italiji. Od malih nogu gaji veliku ljubav prema modi i modnom izrazu. Završivši književnost i istoriju umjetnosti prvi posao dobija u časopisu Dona. Vihor života ubrzo je dovodi u italijanski Vog!
Danas se smatra jednom od najstilizovanijih žena sveta. Poznata je po svom avangardnom stilu, smjelom modnom izrazu i velikoj hrabrosti da u ovom svijetu sličnosti, bude nešto drugačije!
Ana Delo Ruso je jedna od onih žena koja pomjera granice mode i smelo stvara nove horizonte! Poznata je kao strastveni kolekcionar dizajnerske odjeće, nakita, cipela. Njena kolekcija broji više od 4000 pari obuće, od kojih su mnogi unikatni.
Svoju skupocenu kolekciju garderobe drži u posebnoj prostoriji na preciznih 15 stepeni i svaki komad je označen i uvijen. Apeluje na mlade djevojke da eksperimentišu sa modom, budu hrabre, drugačije, da se ne plaše boja, ludih šešira i velikog nakita!
Legendarne naslovnice
Svi žele da budu na naslovnici Vogue-a!
Kjara Feranji
Vogue je časopis sa izdatih više od 11 miliona godišnjih primjeraka širom svijeta i više od milion online posjeta mjesečno. Ovaj časopis ima i svoje standarde što se tiče kvaliteta štampe, papira, čak i samog sadržaja, što samim tim iziskuje velika finansijska ulaganja, te uglavnom iz tih razloga nijedna zemlja u našem regionu nema svoje izdanje modne biblije.
Upravo je Vogue bio prekretnica za uspjeh mnogih svjetski poznatih dizajnera, modela, umjetnika. Pojavljivanje u ovom časopisu postalo je potvrda uspjeha i priznanja.
Tokom 120 godina za magazin Voguea slikale su se mnoge poznate žene, kao što su Anđelina Džoli, Skarlet Johanson, Mišel Obama, Sara Džesika Parker, Marion Kotijar, Tina Fej, kao i neke od najpoznatijih svjetskih modela Adrijana Lima,Žizel Budšen, Sindi Kraford, Naomi Kembel, Klaudija Šifer…
Na naslovnoj stranici našlo se svega pet muškaraca – Ričard Gir sa Sindi Kraford, Džordž Kluni sa Žizel Budšen, sa kojom se fotografisao i Lebron Džejms, potom Rajan Lohti sa Houp Solo i Serenom Vilijams.
Vogue je takođe bio jedan od prvih časopisa koji je objavio da ne želi da radi sa premršavim i premladim modelima (mlađim od 16 godina). Devetnaest urednika iz cijelog svijeta ,složilo se da objavljuju fotografije manekenki koje izgledaju zdravo, apelujući na borbu protiv anoreksije i bulimije, kao vrlo česte pojave u svijetu manekenstva.
Septembra 2012. godine izašlo je posebno izdanje Voguea sa nevjerovatnih 916 stranica i važi za najveće izdanje! Na naslovnici se nalazila Lejdi Gaga. Debljina časopisa bila je deblja od inča! Tradicija je da septembarska izdanja uvijek budu najobimnija jer dolazi uoči ljetnjih pret-a-porte revija u Njujorku, Milanu i Parizu. Vogue mjesečno izlazi u 19 zemalja širom sveta!
Mnoge naslovne strane Voga krasili su i psi, uz svjetska lica manekenstva. Prva urednica časopisa Džozefine Reding (1892-1900) bila je poznata po svojoj ljubavi prema životinjama i vrlo često ih stavljala na naslovne strane.
Vogue je poznat kao časopis koji spaja svijet mode i sporta. Na naslovnicama našlo se 6 profesionalnih sportista. Izdanje iz 2001. godine krasila je, po prvi put, olimpijska učesnica Marion Džons dok je jedina profesionalna sportiskinja koja je dva puta bila na naslovnoj strani teniserka Serena Vilijams.
Stavljajući profesionalne sportiste na naslovne strane, Vogue šalje poruku o ljepoti različitosti tijela, sportskoj estetici, razbijajući predrasude o ženskom atletskom tijelu.
Da je Vogue pokrovitelj umjetnosti, pokazala je i činjenica da su tri naslovne strane dizajnirane od strane Salvador Dalija, Đorđo de Čirika i Mari Laurencin .
Vogue je oduvijek bio fasciniran kraljevskim dama i parovima! Časopis je osnovan u vrijeme kada su se bogate američke nasljednice dolar princeze masovno udavale za strane pripadnike kraljevskih porodica. Časopis davao uvid u ekstravagantna vjenčanja, izvještavajući o izgledu princeza i gostiju.
Godine 1971. princeza Grejs Keli proglašena je najfografisaniom ženom na svetu, dok je 1993. godine njeno mesto zauzela princeza Dajana.
Jedna od najpoznatijih naslovnih strana bila je iz 2004. nazvana Prisli žene, na kojoj su se našle tri generacije – Prisila Prisli, njena kćerka Lisa Meri, i unuka Rajli.
