Inženjer mehanike, Karl Benc, je 29. januara 1886. godine, u svojoj zanatskoj radionici u Manhajmu napravio prvo vozilo sa benzinskim motorom.
Ovaj dan slavi se kao dan rođenja prvog automobila na svijetu. Njegovi savremenici i zemljaci, Gotlib Dajmler i Vilhem Majbah, radili su na sličnim izumima u isto vrijeme i u tajnosti, ali je Benc prvi patentirao vozilo čime je stekao veliku međunarodnu slavu. Međutim, iako se pojam automobila vezuje za njegovo ime, on nije bio prva osoba koja je sjela za volan.
Nakon što je sklopio prvi automobil na svijetu, Karl Benc je otišao u kafanu da proslavi sa saradnicima i drugovima ovaj uspjeh. Te noći, jedan od njegovih sinova se razbolio, pa je njegova supruga, Berta Benc, krenula u potragu za mužem. Kako nije mogla pješice da obiđe sve kafane u Manhajmu i okolini, odlučila je da sjedne u tek napravljeno vozilo. Neobična buka i još neobičniji izgled automobila (koji je imao tri točka) istjerali su mnoge pospane glave na prozore i ulice. Ubrzo se gradom pronjela vijest da Bencova žena vozi automobil, pa su ljudi izlazili na ulice kako bi ga vidjeli i divili mu se. Vijest je stigla do kafane u kojoj je Benc slavio sa drugovima prije njegove žene. Zaprepašten, istrčao joj je u susret, ali je umjesto kritike Bertu dočekao aplauz i divljenje okupljenog stanovništva.
Ova priča zapamćena je kao legenda o prvoj vožnji automobila, iako za nju nema konkretnih historijskih dokaza. Ipak, ako konsultujemo historijske podatke, mjesto prvog vozača u historiji i dalje pripada Berti Benc. Ona je bila jedna od rijetkih žena koje su iskoristile njemački zakon donesen sredinom 19. vijeka, po kojem neudata žena ima pravo da raspolaže svojom imovinom, tj. mirazom, bez pristanka porodice. Dvije godine prije nego što će se udati za Karla Benca, Berta Ringer uložila je novac u njegovu firmu za obradu gvozđa. Mimo zakona, nakon udaje, Karl joj je dozvolio da svoj novac ulaže i dalje u razvitak industrije i mehanike, čime je Berta postala poslovni partner i finansijska podrška svom mužu.
Zvanična historiografija zabilježila je Bertu kao prvog vozača automobila kada je augusta 1888. godine, bez znanja svog muža, sjela u automobil zajedno sa sinovima Rihardom (13) i Eugenom (15) i odvezla ih u posjetu svojoj majci u rodni Forchajm. Prateći željezničke šine, ova pionirska tura iznosila je 106 km u jednom pravcu. Njom je Berta dokazala i mužu i svijetu da je automobil spreman za korištenje i masovnu proizvodnju.
Ovo putovanje bilo je prekretnica, kako u marketingu novog proizvoda, tako i u tehničkim otkrićima. Nakon ove probne vožnje, Berta je uočila nedostatke vozila na kojima je trebalo raditi, utvrdivši probnu vožnju kao neophodan uslov prije stavljanja automobila u prodaju. Nakon ovih opservacija i tehničkih izmjena, par Benc izašao je na tržište sa unaprijeđenim proizvodom, Modelom III, spremnim za korištenje. Model III rasprodat je u veoma kratkom periodu, iako će tek kasnije postati opšte popularna i šire konzumirana.
Godine 1944. na svoj rođendan, Berta je dobila titulu počasnog građanina Tehničkog univerziteta u Karlchuru. Dva dana kasnije preminula je u svojoj vili u Ladenbugru, u koju je 1906. godine porodica preselila radionicu Benc i sinovi. Bencova proizvodnja prerasti će u jedan od najpoznatijih brendova automobilske industrije, Mercedes-Benc.
Berta Benc memorijalna ruta ustanovljena je 2008. godine i ona prati putanju prve vožnje automobilom, a zavedena je kao dio svjetske industrijske baštine.
Mercedes je objavio zanimljiv video u kome nas podsjeća na same početke auto-industrije i odaje priznanje ovoj izuzetnoj ženi: