Dolaskom ljeta u glavi je samo jedan plan – kako što bolje i što brže dobiti zamamnu preplanulu put! No kako smo svjesni da je prirodno sunčanje sve manje zdravo, solarij već ima predznak ‘rak kože’, a na kraju i koliko dobre mogu biti hemikalije u proizvodima za samotamnjenje, odlučili smo potražiti pomoć stručnjaka!
Jedno je jasno – sunčanje uzrokuje starenje kože. No realno, ko pomišlja na to dok nosi najdraži bikini i uživa na godišnjem odmoru?! Imperativ ljeta je uvijek bio isto: dobro “pocrniti” i vratiti se kući s tenom koji će nas još dugo podsjećati na slatke ljetne dane… Ipak, jedno ljeto nesmotrenog sunčanja nije vrijedno kože koja će dobiti opekotine, a s vremenom i pamtiti sva loša iskustva sa suncem koja mogu voditi do različitih upalnih stanja, pretjerane naboranosti pa i raka kože. Nećemo baš sasvim pretjerivati – sunčanje je neophodno i za dobijanje vitamina D, no ono bi se trebalo provoditi u određenim uslovima.
Idealno bi bilo izlagati se suncu sa sunčanim naočalama, šeširom i zaštitnim faktorom od 50 i to prije 11 sati ujutro te poslije 17 sati popodne, ali i ne duže od dva sata dnevno. To, naravno, nužno ne garantuje i preplanulost. 
Solarij se godinama proglašava najgorom opcijom želimo li preplanulu put s obzirom na to da ga njegovi korisnici najčešće koriste do iznemoglosti pa tako i ‘unište’ sve njegove potencijalne benefite. Imaju li ih solariji u stvari? Da, koriste li se povremeno, odnosno prema potrebi ako imamo kakav poseban događaj na kojemu želimo izgledati preplanulo ili, pak, kao priprema kože za sunce, no nikako ako njegovo korištenje prelazi ionako previsoku granicu od 10 minuta dnevno i više puta sedmično, tokom čega ne koristimo proizvod sa zaštitnim faktorom. Postoji i mit kako u solariju možemo na sigurniji način dobiti vitamina D što u stvari nikada nije naučno i dokazano, dok je jedna stvar sigurna – oni imaju intenzivnije ultraljubičasto zračenje od sunca.
A šta je s proizvodima za samotamnjenje? Ovi losioni, ulja i serumi najčešće sadrže dihidroksiaceton koji u kombinaciji s kiselinama u našoj koži dovodi do tamnjenja kože – vjerovala ili ne, nešto slično kao kada staviš meso na grill pa ono promijeni boju. No, iako zvuči pomalo strašno, ove promjene događaju se samo na površinskom sloju kože i mogu naškoditi tek ako ulaze dublje u tijelo, iako se to navodno ne može dogoditi. Najveći problem koji se događa s dihidroksiacetonom je to da može uzrokovati astmu ako se kontinuirano udiše i da se ne smije koristiti kao sredstvo za sunčanje. Inače, može biti i alergen.
“Da budemo sasvim sigurni, odlučili smo upitati stručnjake za savjet: bi li se trebali zadržati na prirodnom sunčanju, okrenuti solariju ili jednostavno kupiti zalihu dobrih proizvoda za samotamnjenje? “Trenutno svjedočimo padu vitamina D kod ljudi u toj mjeri da situaciju možemo nazvati epidemijom. Možemo reći i da pretjerano sunčanje i ne sunčanje nije dobro. Sunčanjem, pogotovo u podne, koža dobija teška oštećenja, bilo akutna koja su privremena ili ona koja skupljamo s godinama, a koža ih pamti. Naravno, bolje je sunčati se prirodno nego li u solariju. Solarij je dobar samo za brzinska rješenja, jer ako se kratkotrajno koristi, nije toliko štetno. Bitno je umjereno izlagati se suncu, dva do tri puta sedmično i to samo 5 % površine tijela kako bismo skupili potrebnu količinu vitamina D. Obavezno je koristiti zaštitu od sunca, posebno na licu, koje bi bolje bilo i ne sunčati. U tom slučaju, bolji su i proizvodi za samotamnjenje za lice nego li sunce. Mogu reći da svaki preparat koji stavljamo na sebe na neki način nađe put i do krvotoka, no iz iskustva svojih klijenata mogu reći da mi nijedan dosad nije imao problema s proizvodima za samotamnjenje – niti su izazvali upale niti alergije“, objašnjava dr. med. Klaudija Šebetić.
“Najmanje zlo je upotreba krema za samotamnjenje, ali moramo zapravo znati da se ne moramo ni toliko jako čuvati sunca niti imati strah od sunca, jer ono treba našoj koži i za naš metabolizam. Ako se možemo ponašati po zlatnoj sredini, to bi bilo idealno. S kremama za samotamnjenje možemo dobiti alergijske reakcije na koži, čak i jak svrbež kože. Također, ova sredstva nam ni estetski potpuno ne odgovaraju jer se krema ispire pa ostaju neujednačene mrlje. Kada govorimo o prirodnom sunčanju, ono je odlično, ali u ograničenoj količini; treba nositi kapu, šešir i sunčane naočale, ne se predugo izlagati suncu nego najviše 15-20 minuta ako nemamo zaštitni faktor ili nešto duže ako imamo zaštitni faktor, no bitno je napomenuti da to ne smije trajati cijeli dan jer čak i uz zaštitu od sunca s vremenom zrake mogu ući kroz kremu u kožu. Dakle, opasno je ako pretjeramo i ne koristimo zaštitni faktor. Što se solarija tiče, može doći do pojave tanoreksije, uz koju vjerujemo da nikad nismo dovoljno tamni, no ja sam za solarij apsolutno ako je u određenoj količini i to za osobe koje solarij mogu koristiti. Predlažem čak osobama vrlo svijetle puti da solarij koriste kao oblik fototerapije, odnosno da tako navikavaju kožu na sunce. I da napomenem, u solarij obavezno sa zaštitnim faktorom, barem prvih nekoliko sunčanja, a onda postepeno možete smanjivati faktor”, savjeruje dr. sc. Ivana Nola.
“Za početak je bitno da se parfemi ne stavljaju na vrat jer u kombinaciji sa suncem mogu izazvati alergijsku reakciju. Ako bih trebao odabrati šta bih ja napravio da želim brzo pocrniti – odabrao bih solarij. Išao bih jednom sedmično; ako sam svijetle puti, išao bih na 30 sekundi, a ako sam nešto tamniji onda na 45 sekundi na umjerenu jačinu u solariju. Tamo je užasno bitno da se pokriju dekolte i lice jer su najosjetljiviji na tijelu. Posebno se moraju zaštititi i bradavice, one primaju najviše oštećenja od sunca. Druga opcija je kombinovanje solarija sa sredstvima za samotamnjenje. Bitno je napomenuti da sredstva za samotamnjenje ne štite od sunca, već samo daju boju. Morate znati i da što više potamnite da ste više oštetili kožu, odnosno njene stanice, i s vremenom imate veći rizik za razvoj raka kože. Solarij je zadnja relacija, dakle ako baš želite dobiti boju hitno, recimo u slučaju prije odlaska na more, a kasnije pametno nastavite s prirodnim sunčanjem. U stvari najveću štetu koži radite s malim odlascima iz kuće, a da pri tome ne nosite zaštitni faktor. Zato biste baš uvijek trebali imati puder na licu koji je odlična zaštita i zaštitni faktor na dekolteu. Umjereno se izlažite suncu, jer koža uvijek pamti”, zaključuje dr. Dinko Kaliterna.
Izvor: Miss7
