Tri mlade žene iz BiH su pokrenule zanimljiv i prijeko potreban virtuelni projekat #zeneBiH, koji možete pratiti na FB stranici diskriminacija.ba, a kojim nam približavaju neke od žena koja su ostavile neizbrisiv trag u istoriji BiH.
Amila Hrustić Batovanja, magistrica produkt dizajna na ALU u Sarajevu, koja živi i radi u Pragu kao Art director i idea maker, stoji iza vizuala koji, svaki za sebe, donosi kratku priču o nekoj od bh. heroina o kojima, nepravedno, najčešće nemamo priliku učiti, čitati ili saznati detalje iz njihovog života.
“Riječ je zapravo o spontanoj ideji koja je nastala u inboxu sa mojim prijateljicama, nakon što sam im poslala link u kojem se govori o novim pakiranjima za pita čips koje je kompanija ‘PepsiCo’ plasirala povodom mjeseca ženske historije. Čitava stvar mi je djelovala sumanuto, kao i strategije gigantskih kompanija poput ‘PepsiCo’ koje u ovom konzumerističkom ludilu vrlo vješto koriste opću neinformiranost ljudi i uspješno im prodaju pita čips sa ‘prigodnim’ dizajnom, pod krinkom feminizma”, govori Amila, čije su saputnice kroz projekat #zeneBiH, odnosno ovaj istorijski ženski rodoslov u BiH su Masha Durkalić, novinarka, aktivistkinja, istraživačica i feministkinja, te Hatidža Gušić, aktivistkinja i feministkinja.
Foto: Amila Hrustić Batovanja
One su se dogovorile da sprovedu mini-projekat na društvenim mrežama kako bi, barem u svojim virtualnim krugovima, povećale svijest o ženama koje su ostavile i ostavljaju neizbrisiv trag u istoriji BiH, a kojima je poklonjeno mnogo manje pažnje od, kako ističu, pakovanja “pita čipsa”.
Tako je, nakon samo nekoliko časova rada, nastao prvi post sa Stakom Skenderovom, jednom od žena koje su, svaka na svoj način, zadužile BiH, a koje će tokom marta biti predstavljene ovim projektom.
Foto: Amila Hrustić Batovanja
Na ovaj način će publici približiti 30 žena, svaki dan po jednu tokom marta (osim 1. marta, kada je ideja začeta i projekat pokrenut), za koje vjerovatno mnogi i nisu čuli ili o njima tek ponešto znaju. Među njima su, recimo, Milena Mrazović, Laura Papo Bohoreta i Mica Todorović.
Foto: Amila Hrustić Batovanja
“Sama sam istraživala o tim ženama, zanimalo me ko su, šta su radile, s kim, u kakvim uvjetima i sa kojom inspiracijom. Činjenica je da ljudi ne znaju dovoljno o njima. Za neke od žena koje pominjemo ni same nismo znale, ali smo naučile kroz ovaj proces. U tome i jeste poenta. Ako bar nekoliko ljudi iz našeg i vašeg okruženja sazna nešto više o ovim ženama (ili za njihovo postojanje uopće), smatram to uspjehom“, pojašnjava Amila.
Foto: Amila Hrustić Batovanja
Inače, mart je mjesec ženske istorije i kao takav se obilježava u cijelom svijetu. Upravo je to bio razlog zašto su se ove tri mlade žene odlučila za ovakav jedan projekat, ubijeđene da o istaknutim ženskim ličnostima treba više javno govoriti.
“Svakako da je potrebno. Smatram da trebamo što ćešće pominjati, slaviti i govoriti o ekonomskim, naučnim, političkim, umjetničkim, društvenim i drugim dostignućima žena, ali svakako ne smijemo zaboraviti da borba za ženska prava i dalje traje. Nikako ne smijemo dozvoliti da nam zatrpaju suštinu budalastim jeftinim šarenišom, kičem, sparušenim karanfilima, bombonjerama ili ‘prigodnim’ pakiranjima pita čipsa”, navodi Amila.
Autorke vjeruju da je ova tematika veoma važna i da je neophodno da se prisjećamo žena koje su kroz istoriju zagovarale jednakost i unapređivale bh. društvo i vjeruju da se svi trebamo baviti ovakvim temama, bez obzira na edukaciju i profesionalnu opredijeljenost.
Foto: Amila Hrustić Batovanja
“Po struci sam magistrica produkt dizajna i radim kao Art director i idea maker. Nerijetko se u svom privatnom životu, ali i u poslu susrećem sa temom ženske (ne)ravnopravnosti, solidarnosti, feminizma i emancipacije, kako žena tako i muškaraca. Kako ja, tako vjerujem i Vi kao novinarka, a i svi/e ostali/e, ma čime se bavil/e. Moramo se zapitati kakve historije pišemo svi mi danas, individualno, stojimo li ravnopravno na crti, kako i koliko (ne)podržavamo ušutkivače i nadglašavače žena, patrijarhat, rodno zasnovano nasilje, ponižavanje žena ‘nemajki’, otpuštanje majki, zlostavljače i sistem koji ih štiti, one koji nude da nam ‘izmuzu u fildžan’ i sve ostale koji, što iz interesa, što iz neznanja, stoje na putu ravnopravnosti žena”, ističe Amila.
Stoga poručuje da ke u vrijeme kada su mediji i društvene mreže preplavljene političkim selebritijima i šundom raznog tipa ovo prilike da barem na jedan mjesec napravimo promjenu.
“Pa makar se ona dešavala i u mikro svijetu naših profila na društvenim mrežama”, zaključuje Amila i dodaje da jedan mjesec svakako nije dovoljan da se pomenu sve žene koje su bile i jesu bitne u našem društvu te stoga poziva sve da njihovu selekciju prošire i dopune vlastitim volonterskim angažmanom na svojim društvenima mrežama.
Izvor: Lola magazin
