Na regionu Balkana, osim standardnih balkanskih naroda za koje ste vjerovatno čuli (Hrvati, Slovenci, Makedonci, Bugari i tako dalje), postoje i brojne etničke manjine koje krasi raznolika kultura i najneobičniji običaji.
Goranci
Goranci ili Gorani su slavenski muslimani koji žive na područjima Gore, odnosno na tromeđi Kosova, Albanije i Makedonije. Govore južnoslavenskim dijalektom, a Goranci svoj jezik nazivaju Našinski. Prisvajali su ih Bošnjaci, Bugari, Makedonci i Srbi, no općeprihvaćeno stajalište je da Gorance treba tretirati kao zasebnu manjinsku zajednicu, kako i oni sami vide sebe.
Populacija Goranaca iznosi oko 60.000.
Pomaci
Pomaci je termin koji se koristi kako bi se opisali slavenski muslimani koji žive u Bugarskoj, sjeveroistočnoj Grčkoj, sjeverozapadnoj Turskoj i Makedoniji. Pomacima se danas uglavnom smatraju potomci Bugara koji su prešli na islam za vrijeme otomanske vladavine Balkanom.
Njihova populacija se procjenjuje na 1.000.000.
Janjevci
Janjevci se izjašnjavaju kao etnički Hrvati. Smatra se kako zajednica vodi porijeklo od trgovaca iz Dubrovačke Republike i zapadne Bosne i Hercegovine. Na područje Kosova su se naselili u 14. vijeku, kada je današnje Kosovo bilo dio srednjovjekovne Srbije. Govore prizrensko-timočkim dijalektom, štokavskim narječjem.
Populacija: 10.000.
Mijaci
Mijaci predstavljaju etnografsku zajednicu Makedonaca koji žive na području Dolne Reke duž rijeke Radike, u zapadnoj Makedoniji. Mijaci se uglavnom bave stočarstvom, te su poznati po svojoj crkvenoj arhitekturi, obradi drveta, ikonskim slikarstvom i drugom bogatom tradicijom, kao i po svom karakterističnom galičkom dijalektu makedonskog jezika.
Populacija Mijaca iznosi između 30.000-60.000.
Panonski Rusini
Rusini u Panoniji, ili jednostavno Rusini su slavenska manjina u Srbiji i Hrvatskoj, gdje se službeno smatraju zasebnim nacionalnostima. Također se smatra kako su oni dio sjevernih Rusina, koji uglavnom žive u Ukrajini, Slovačkoj, Poljskoj, Rumuniji, Češkoj i Mađarskoj. Rusini u Hrvatskoj smatraju svoju verziju rusinskog jezika posebnim jezikom.
Populacija: 16.583.
Bosanski Poljaci
Poljaci su jedna od 17 ustavno priznatih nacionalnih manjina u Bosni i Hercegovini. U BiH su stigli za vrijeme Austro-Ugarske vladavine, te su se uglavnom naselili na sjeveru Bosne, donoseći sa sobom nove tehnologije i vještu radnu snagu. Bosanski Poljaci, i njihovi potomci, koji su emigrirali u Poljsku su zadržali određene aspekte bosanske kulture, poput nekih pjesama, recepata i jezika.
Iako je njihova populacija tridesetih godina prošlog vijeka iznosila 30.000, krajem Drugog svjetskog rata 15. 000, danas je njihov broj manji od 1000.
Šokci
Šokci su etnografska zajednica Južnih Slavena koji se uglavnom izjašnjavaju kao Hrvati. Šokci govore staroštokavskim dijalektom, šćakavicom, koja je karakteristična za Šokce, i koja je usko povezana s bunjevačkim dijalektom. Oni žive u Hrvatskoj, Srbiji i Mađarskoj. Za razliku od Bunjevaca, druge katoličko-slavenske zajednice iz istog područja, Šokci se uglavnom izjašnjavaju kao Hrvati, a ne kao zasebna zajednica, pa zbog toga nije poznat njihov tačan broj.
Bunjevci
Bunjevci su etnička zajednica koja je naseljena na području Bačke Srbije (Vojvodine) i južne Mađarske (u kantonu Bacs-Kiskun, a posebno u regiji Baja). Porijeklo najvjerovatnije vode iz zapadne Hercegovine, odakle su emigrirali u Dalmaciju, a iz Dalmacije u Liku i Bačku u 16. i 17. stoljeću. ’90tih godina prošlog vijeka, nacionalnost Bunjevci je službeno priznata kao manjinska zajednica u Srbiji. Bunjevci u Bosni i Hercegovini, Srbiji, kao i oni u Hrvatskoj se najčešće izjašnjavaju kao Hrvati.
Broj populacije: 18.000 (Srbija i Mađarska).
Torbeši
Torbeši predstavljaju manjinsku vjersku zajednicu unutar zajednice etničkih Makedonaca koji su muslimani. Vijekovima su bili kulturalno odvojeni od većinske makedonske pravoslavne zajednice. Torbeši su poznati kao dobri zidni slikari, drvorezbari i keramičari.
Njihova populacija se procjenjuje između 40.000-100.000.
Izvor: Front Slobode
