Prokleta ljepota.
Možete da budete i bosonogi, ali da budete srećni. Zaista sam više puta bila na ivici da izvršim samoubistvo. Imala sam sve, a bila sam nesrećna, govorila je slavna glumica.
Sve do pojave glumice Brižit Bardo na velikom platnu holivudska produkcija je s visine gledala na evropsku kinematografiju. Nijedna žena nije bila dovoljno zanimljiva, glamurozna i seksepilna da bi skrenula pažnju vladara sedme umjetnosti. Zanosna, plava, pravilnih crta lica, punih usana i sa pjegicama na nosu zaludjela je čitavu planetu.
Konzervativno vaspitanje nije je spriječilo da se u ranoj mladosti ophodi liberalno, ali ni da starost dočeka kao konzervativac. U dvadesetim i tridesetim godinama života nije se libila da pokaže obnaženo tijelo, a ostavljala je bez daha mnoge muškarce, od kojih je nekima pošlo za rukom da postanu njeni muževi. Zaljubljivala se, raskidala, udavala i razvodila ne mareći za glasine, a od nekog ko je sopstvenu trudnoću poistovetio sa bolešću postala je strastveni borac za prava životinja. Iako je ušla u devetu deceniju, ostala je dosljedna sebi i u širokom krugu zaobilazi plastične hirurge i tretmane botoksom ponosno pokazujući nove bore.
Bivša glumica i pjevačica, danas najglasnija svjetska aktivistkinja za zaštitu životinja, legendarna Kamil Java, poznatija pod umjetničkim pseudonimom Brižit Bardo, rođena je 28. septembra 1934. godine u Parizu kao ćerka domaćice Ane Mari Musel i industrijalca Luisa Pilo Bardoa. Odrasla je u izuzetno religioznoj porodici u kojoj su joj od djetinjstva usađeni ideali katoličke vjere, a prsten konzervativnih kodeksa u čijem maniru je vaspitana nije je spriječio da počne da se bavi umjetnošću.
Birala je one discipline koje slave ljepotu tijela i njegovog pokreta, a konačan izbor pao je na balet, koji ju je fascinirao. Karijeru je započela prvim plesnim koracima u Nacionalnom konzervatorijumu plesa (Conservatoire Nationale de Danse), a njena ljepota i gracioznost ubrzo su došli do izražaja, pa je već sa petnaest godina angažovana kao model. Atraktivan izgled doveo ju je do prve naslovne strane i to u modnom magazinu El. Baš na toj fotografiji ugledali su je režiser Mark Alegre i njegov asistent Rože Vadim, što je potpuno promijenilo njen život.
Ona i Rože zaljubili su se jedno u drugo, a šarmantni mladić opsjednut ljepotom svoje izabranice odlučio je da je zaprosi. Pošto je imala samo sedamnaest godina njeni roditelji su odbili da joj daju dozvolu za brak zbog čega je još kao maloljetnica prvi put pokušala da se ubije. Pred takvom ucjenom roditelji su poklekli, pa je u svojoj osamnaestoj ipak postala supruga reditelja Rožea Vadima. Postala je poznata pod nadimkom Bebe, a pod imenom Brižit Bardo na filmskom platnu je debitovala 1952. godine, u filmu “Ludi od ljubavi”.
Prvu glavnu ulogu odigrala je u ostvarenju La Lumiere d'en Face 1956, a angažman u En Effeuillant la Marguerite sljedeće godine osigurao joj je status seks-simbola. Zahvaljujući Vadimu dobila je rolu koja joj je donijela svjetsku slavu i milionsku zaradu u filmu “I bog stvori ženu”. Ovo ostvarenje u potpunosti je promijenilo dotadašnje poimanje seksa u sedmoj umjetnosti, naročito nakon legendarne scene u kojoj Brižit igra bosonoga na stolu. Zahvaljujući svojim prvim ulogama ova zgodna Francuskinja stala je rame uz rame sa američkim seks-simbolom Merilin Monro. Istovremeno, zahvaljujući ulogama u kojima je dominirao njen seksepil, poraslo je interesovanje holivudskih filmskih producenata za ostvarenja evropske kinematografije.
“Ako sam odigrala neku ulogu u evoluciji francuskog društva i običaja, to je bilo uprkos meni. Mislim da sam odgovarala tom razvoju, određenoj želji društva u određenom trenutku”, tvrdila je u svojim izjavama voljena i osporavana Brižit Bardo.
Fascinacija njenim likom, koja je započela još 1953. zbog prvog američkog filma u kojem se pojavljuje s Kirkom Daglasom Un acte d'amour, nastavila se i Brižit je postala prva osoba van anglosaksonskog govornog područja koja je proslavila uspjeh francuske kinematografije.
Iako su na profesionalnom planu savršeno funkcionisali, Brižit i Rože imali su problema u privatnom životu. Brak im je trajao pet godina, ali se njihova profesionalna saradnja nastavila i poslije razvoda. Vadim, koji je preminuo prije petnaest godina, ostao je upamćen po rečenici: “Vjernost mi je dosadna”, a upravo su ljubavne spletke i preljube ono što je navodno uništilo njihov brak.
Brižit se od Vadima razvela 1957, ali je godinu dana kasnije, nakon uspjeha u “Parižanki”, zaigrala u njegovom filmu “Les bijoutiers du clair de lune”. Engleski je progovorila u klasiku “Paris by Night” s Frenkom Sinatrom u glavnoj ulozi. Dvije godine nakon razvoda ponovo je stala na ludi kamen udavši se za glumca Žaka Šarijea sa kojim se zbližila na snimanju filma “Babette s'en va-t-en guerre”. Dvanaest mjeseci nakon vjenčanja dobili su sina Nikolasa Žaka Šarijea sa kojim glumica nikada nije bila bliska jer je svoju trudnoću uporedila sa tumorom.
Sin joj tu izjavu nikada nije oprostio, ali on nije bio glavni uzrok njene nesreće, budući da je samo osam mjeseci nakon njegovog rođenja, na svoj dvadeset i šesti rođendan 28. septembra 1960, po drugi put pokušala da se ubije. Bilo je to za vrijeme snimanja filma “La Verite”, a povod su bili bračni problemi. Ubrzo je 1962. godine uslijedio i njen drugi razvod, a film koji je snimala u vrijeme kada je pokušala samoubistvo postao je najgledaniji u Francuskoj i prvi po zaradi na blagajnama. Brižit se, međutim, trudila da uprkos ogromnoj slavi živi u sjenci. Dešavalo se da je iz tog bega od slave protresu zaljubljeni fanovi koji su joj u više navrata provaljivali u kuću samo da bi je vidjeli ili uzeli nešto njeno za uspomenu.
“Kad me prepoznaju, trebalo bi da mi je milo, ali ja se naježim”, tvrdila je ona, iako je oduzimala dah milionima muškaraca širom svijeta, a o njoj su maštali i u njenom naručju se grijali najmoćniji ljudi proteklog vijeka među kojima i pjevači Serž Gensbur i Saša Distel i glumac Žan Luj Trentinjan. Sve to je nije činilo srećnom, pa je u jednom od novijih intervjua priznala da je više puta baš zbog slave bila na ivici da sebi oduzme život.
“Možete da budete i bosonogi, ali da budete srećni. Zaista sam više puta bila na ivici da izvršim samoubistvo. Imala sam sve, a bila sam nesrećna. Pravo je čudo da sam još živa”, govorila je Brižit koja se dan prije svog četrdesetog rođendana, u septembru 1974. godine, povukla iz glumačkog života, promijenila životne navike i postala vegetarijanka. Iako se više nije bavila glumom, paparaci su je konstantno pratili, pa je 1983. godine izašla čak i trilogija o životu BB. Svega dvadesetak dana kasnije, opterećena slavom i duboko depresivna, Brižit je po treći put pokušala da ode s ovog svijeta, ali ju je spasla kućna pomoćnica.
Nakon drugog razvoda udala se i treći put za njemačkog milionera i plejboja Gantera Saksa, ali je njihova sreća bila kratkog daha. Ta veza ostala joj je u sjećanju kao jedna od najdražih uspomena, a njegovo samoubistvo maja 2011. godine u potpunosti ju je slomilo.
“Brižit Bardo je u šoku. Održavala je vezu sa Ganterom Saksom koji joj je dvadeset godina pomagao u fondaciji”, potvrdio je glumičin bliski prijatelj. Ginter se ubio u dvorcu u Švajcarskoj koji je u vlasništvu fondacije njegove bivše žene Brižit Bardo, što implicira da su nekadašnji supružnici bili bliski i nakon razvoda. Saks je inače sredinom šezdesetih pretvorio ljetovalište Sen Trope na francuskoj rivijeri u igraonicu bogatih i slavnih, a među njima je bila i filmska zvijezda Bardo.
Posljednji put stala je na ludi kamen 1992. godine sa Bernarom d’Ormalom s kojim i danas dijeli dobro i zlo. Riječ je o funkcioneru ultradesničarske partije Nacionalni front. Njihovu zajednicu ne prate posebne kontroverze, ali zato Brižit svjetsku javnost povremeno šokira svojim izjavama. Nakon pisanja u svojoj knjizi “Vapaj u tišini”, 6. maja 2004. kažnjena je za podsticanje rasne mržnje i netrpeljivosti, pošto je izrazila zabrinutost zbog infiltracije islamskih ekstremista u Francuskoj. I danas je najgrlatiji portparol ksenofoba i antiislamista, što izaziva zgražavanje mnogih Francuza koji su je obožavali na filmskom platnu.
Ova kontroverzna umjetnica u septembru puni osamdeset i jednu godinu, ali je u javnosti ostala upamćena proslava njenog sedamdesetog rođendana kada je uz nekoliko čaša šampanjca zahvalila Bogu što je ušla u osmu deceniju.
“Punim sedamdeset godina, hvala Bogu što mi je dao da stignem dotle. Ali, istovremeno, više bih voljela da imam trideset. Ipak, rado prihvatam starost jer to je vrijeme koje prolazi. Danas duva neki ludi vjetar, žene hoće da ostanu mlade i pribjegavaju hirurgiji. Sve liče jedna na drugu… Savršenstvo je tako dosadno”, izjavila je bivša glumica dok se u svjetskoj javnosti i dalje vodi polemika šta je sve na svom licu i tijelu operisala, uprkos njenim tvrdnjama da se odlučila na prirodno starenje.
Izvor: buka.com
