Kako internet utiče na preoblikovanje ljudskog mozga?
Bivši urednik časopisa Harvard Business Review Nicholas Carr u bestseleru ‘Plitko’ (Jesenski i Turk) tvrdi da, osim što je omogućio dominaciju mediokriteta, narcisoidnosti i taštine, internet utiče na preoblikovanje ljudskog mozga. Desetine studija psihologa, neurobiologa, edukologa i web-dizajnera ukazuju na isti zaključak: ulaskom na internet stupa se u okoliš koji potiče površno čitanje i učenje te rastreseno i ishitreno razmišljanje.
Razvoj vidno-prostornih vještina
Tako je u članku objavljenom u časopisu Science početkom 2009. ugledna razvojna psihologinja Patricia Greenfield iznijela pregled pedesetak istraživanja učinaka različitih tipova medija na inteligenciju i sposobnost učenja. Zaključila je da svaki medij potiče neke kognitivne vještine nauštrb drugih. Sve veća upotreba mreže i drugih tehnologija koje se zasnivaju na zaslonu dovela je do širokog i sofisticiranog razvoja vidno-prostornih vještina (na primjer, današnje generacije mogu rotirati predmete u mislima jednostavnije od svojih roditelja). Ali novostečena jakost u vidno-prostornoj inteligenciji ide rame uz rame sa slabljenjem sposobnosti za onu vrstu dubinske obrade koja je temelj pametnog stjecanja znanja, induktivne analize, kritičkog mišljenja, kreativnosti i promišljenosti. Drugim riječima, kako navodi Carr, mreža osobu čini pametnijom samo u slučaju definiranja inteligencije prema standardima mreže.
Zakržljala pozornost
Ako se prihvati tradicionalnije shvaćenje inteligencije i razmišlja o dubini umjesto samo o brzini mišljenja, nameće se još mračniji zaključak. Imajući u vidu plastičnost ljudskog mozga, poznato je da navike na internetu nastavljaju rezonirati u radu sinapsi i kada osoba nije online. Pretpostavka je da se živčani sklopovi posvećeni pregledavanju, dijagonalnom čitanju i dijeljenju pozornosti na više zadaća šire i jačaju, a oni korišteni za dubinsko čitanje i mišljenje s ustrajnom pozornošću smanjuju i kržljaju.
Istraživači sa Sveučilišta Stanford dokazali su da je taj proces već počeo. Pomoću kognitivnih testova bilježili su rezultate grupe okorjelih korisnika interneta (djelitelja pozornosti) i grupe u kojoj su bili blagi korisnici interneta. Otkrili su da je pripadnicima prve grupe mnogo lakše narušiti pozornost irelevantnim podražajima iz okoline, da oni znatno slabije kontroliraju sadržaj svoga radnog pamćenja i da su općenito znatno manje sposobni održavati koncentraciju na dodijeljenu im zadaću. Manje ogrezli ispitanici iskazali su relativno jaku voljnu kontrolu nad pozornošću. Kad se pozornost dijeli na više zadaća tijekom pretraživanja interneta, mozak se trenira u pridavanju pozornosti smeću, smatra voditelj istraživanja Michael Merzenich, i posljedice po intelektualni život čovjeka mogu biti fatalne.
