Kada smo mladi, prijatelji su cijeli naš svijet. Međutim, kako starimo, sve ih više zapostavljamo u nadi da ćemo nekada, u skorijoj budućnosti, kada sredimo sve u životu, moći da im se ponovo u potpunosti posvetimo. To je jedan od najčešćih recepata za gubitak prijatelja. To radimo mi, a nama to rade naši prijatelji. Istina je, i to i sami znate, da su nam prijatelji potrebni kroz cijeli život, i da za njima patimo kada smo predugo razdvojeni.
Zašto onda toliko prijatelja kao da nestaje kako starimo? Da li je to naša krivica i da li možemo da spriječimo tu pojavu?
Prijateljstvo je sloboda. To ga čini tako lijepim, a tako krhkim
U hijerarhiji odnosa, prijateljstva često završavaju na dnu. Na prvom mjestu su nam partner, djeca, roditelji… tek iza svega toga dolaze prijatelji.
Prijateljstvo je posebno jer, za razliku od porodice, sami biramo koga puštamo u svoj život. Pored toga, razlikuju se i od drugih dobrovoljnih veza poput braka po tome što u prijateljstvu nema neke formalnosti. Dok partnera viđamo i čujemo svaki dan, mnoga prijateljstva opstaju i sa viđanjima jednom u par mjeseci i tako godinama.
Šta želimo od prijateljstva?
„Slušao sam i klince od 14 godina i stare ljude kada govore o svojim bliskim prijateljima. Bez obzira na godine, svi imaju tri očekivanja od svojih bliskih prijatelja – nekoga sa kim će da porazgovaraju, da se oslone na njega i da uživaju u njegovom društvu. Ta očekivanja su ista kod svih, a razlikuju se okolnosti u kojima se to ostvaruje“ – kaže Vilijam Rolins, profesor sa Univerziteta Ohajo.
Upravo zbog te neograničenosti, prijateljstva se često gube. Kako starimo, više vremena posvećujemo „formalnim“ odnosima sa partnerima i porodicom, a prijatelji ostaju u zapekćku. To isto rade i vaši prijatelji i tako dolazimo u situaciju da, iako smo ih nekada viđali svakodnevno, sada moramo da zakazujemo kratko viđanje mjesecima unaprijed, a pitanje je da li će do tog viđanja uopšte i doći.
Kako se prijateljstva vremenom mijenjaju
Kada tek zagazimo u odraslo doba, situacija sa prijateljstvima je najbolja moguća.
„Mislim da je adolescencija zlatno doba za formiranje prijateljstava, naročito za one dovoljno srećne da odu na fakultet“ – kaže dalje Rolins.
Zatim, kako vrijeme protiče, prijateljstva se produbljuju i postaju kompleksnija. Dok smo djeca, prijatelji su nam samo druga djeca sa kojima se igramo, i nemamo nekih pretjeranih kriterijuma pri biranju. U adolescenciji, kada i sami otkrivamo svoju ličnost, prava prijateljstva mnogo znače.
Međutim, postoji jedan trik sa adolescentima. Upravo zato što ni sami ne znaju ko su zapravo, često se promijene. Tek u ranom odraslom dobu, kada imamo izgrađen stav o sebi, možemo da procijenimo ko je prijatelj za cijeli život, a ko samo prolaznik.
I ne samo to, u ranom odraslom dobu imamo i najviše slobodnog vremena, koje uglavnom i posvećujemo prijateljima. Zatim dolaze vjenčanja, bračni život, djeca, posao, a prijatelji polako padaju u drugi, treći plan, da bi se poslije izvijesnog vremena jednostavno izgubili iz našeg života.
„Ono što je zaista tužno u vezi sa ranom mladošću je to što se u nju otisnemo uz pomoć prijatelja, i zajedno sa njima otkrivamo sebe, da bismo na kraju, kada otkrijemo ko smo i šta želimo, otkrili i da više nemamo vremena za njih“ – kaže Rolins.
Čak i oni koji se ne vjenčaju i nemaju djecu, provode manje vremena sa prijateljima – jer većina njihovih prijatelja ima porodicu kojoj posvećuje glavninu vremena.
„Najveće osipanje prijatelja dešava se upravo poslije vjenčanja. Zato se svadbe s punim pravom mogu posmatrati kao posljednji veliki skup svih prijatelja, jer su najveće šanse da će se nakon tog dana viđanja znatno prorijediti“ – zaključuje Rolins.
Tek kada odemo u penziju, prisjećamo se svojih prijatelja i ponovo se zbližavamo sa njima ukoliko nam okolnosti to dozvoljavaju.
Kako nalazimo nove prijatelje:
Iako je nepobitno da nam se stari prijatelji osipaju, kroz život stičemo i nove, na više različitih načina:
- Neki ljudi su nezavisniji, pa na dosta mjesta odlaze sami. Tamo sklapaju prijateljstva koja su površna, pa tako mogu da kažu da imaju više bliskih poznanika nego prijatelja.
- Drugi su oprezniji, pa svoja prijateljstva iz mladosti njeguju uprkos svim otežavajućim okolnostima. Takva prijateljstva su i najbogatija i najdublja, ali nose i jednu tajnu. Upravo zato što decenijama ulažu u njih, gubitak svakog od tih prijatelja je poražavajući.
- Treća grupa ljudi je najfleksibilnija – oni ostaju u kontaktu sa starim prijateljima, ali grade i nova prijateljstva.
Kako da pomognemo prijateljstvima da opstanu?
Uprkos sumornoj statistici, neki ljudi će uspjeti da zadrže iste prijatelje kroz čitav život, ili makar njegov veći dio. Ali, kako im to uspjeva?
Jednačina je jednostavna – što više ulažemo u neki odnos, manje su šanse da ćemo ga napustiti. Pored toga, većini je važno da iz odnosa dobijaju koliko i ulažu. Dakle, ako uložimo dosta, i reciprocitet je tu, velika je šansa da će prijateljstvo opstati decenijama.
Posljedično tome, što je veza između prijatelja jača, i prijateljstvu je lakše da opstane. Sigurno i vi imate par starih prijatelja sa kojima dijelite svoje interne fore koje samo vi razumijete. Upravo su te fore ključ dugotrajnosti prijateljstva, jer su one to što odvaja vašeg dragog prijatelja od drugih, „običnih“ ljudi. Prijatelji ne moraju da komuniciraju ni mnogo, ni često. Ali, moraju da budu na istoj talasnoj dužini. I, ne zaboravite, nikada nijedna rođendanska čestitka napisana na fejsbuk profilu neće moći da zamijeni zagrljaj uživo.
Najveći neprijatelji prijateljstva: učtivost i okolnosti
Jedan od glavnih paradoksa sa kojim ćemo se susresti u starosti je taj da ćemo zbog učtivosti izgubiti dosta prijatelja. Kada prođemo adolescenciju, većina prijateljstava se raspada zbog spoljašnjih okolnosti. Kada primijetimo da se udaljavamo od prijatelja, smatraćemo da je bezobrazno s naše strane da zahtijevamo njihovo vrijeme, kada znamo da imaju i partnera, i djecu i stare roditelje i posao. Tako će vrijeme prolaziti, a prijateljstvo iščeznuti.
U svemu ovome postoji i dobra stvar – prijateljstva se nastavljaju ukoliko nije bilo velikih potresa, i to baš zahvaljujući svojoj fleksibilnoj prirodi. Kada se sa supružnikom ili roditeljima ne čujete i ne vidite mjesecima, sigurno nećete pretpostavljati da je u vašem odnosu sve u redu. Sa prijateljima nije tako. Ako nije bilo velikih razmirica, par mjeseci pauze neće naškoditi vašem odnosu ukoliko imate volje da ga nastavite. Zato već sada okrenite broj svog dragog prijatelja, samo da mu stavite do znanja da mislite na njega.
Izvor: dobrarec.rs
