Određene psihološke navike nas ometaja i okupiraju našu pažnju i zbog njih ne možemo da se koncentrišemo ili riješimo problem. Neriješena krivica, na primjer, je jedna od takvih navika…
Sigurno ste se upustili barem u jednu od njih danas. Naš mozak je kao kompjuterski procesor, ima određenu vrstu resursa koji može da iskoristi u bilo kom momentu. Bilo kakav uporedni zadatak (emotivno stanje) koje okupira našu pažnju može ozbiljno da utiče na našu sposobnost da se koncentrišemo, fokusiramo, riješimo problem, budemo kreativni, mislimo, i tako privremeno smanjimo IQ.
Problem je u tome što neke psihološke navike troše previše intelektualnog resursa, tako da nas ostave bez kapaciteta za razmišljanje ili obavljanje zadataka.
Ovo je 5 najčešćih psiholoških navika koje nas ometaju, piše sajt Psychology Today.
1. Neriješena krivica
Svi osjećamo krivicu s vremena na vrijeme, i obično se izvinimo ili preduzmemo neke korake da bismo se oslobodili tog osjećaja. Ipak, kada je krivica neriješena i konstantno nas tišti, odvlači nam pažnju i ozbiljno nam ometa misli i fokus. Ne dozvolite da vas osjećaj krivice blokira, već problem sasijecite u korenu.
2. Kada se žalimo „bez efekta”
Da li vam se možda često dešava da se žalite svima osim osobi koja bi problem mogla da riješi? Da li to radite prije da biste sebi dali oduška, nego da biste zaista riješili problem? Ali, istina je da smo samo još više frustrirani kada pričamo priču iznova i iznova. A to nam oduzima energiju i sprječava nas da neometano radimo i mislimo.
3. Neprestano analiziranje odbijanja
Kada nas neko odbije, to stvara značajnu emotivnu bol koja utiče na naše raspoloženje i ima ozbiljan uticaj na naše razmišljanje. Takođe, može da učini da postanemo suviše samokritični, što dalje vodi do toga da nam pada samopouzdanje, i povećava emotivni stres. Sve to djeluje kao začarani krug, u koji se uvlače i naše misli.
4. Briga
Mnogi od nas ne smatraju da briga može da naškodi. „Samo sam malo zabrinut/a” ponekad se pravdamo sa osmijehom koji je pomalo u grču. Bilo kako bilo, zabrinutost ne samo da stvara neprijatno emotivno stanje, već može ozbiljno da škodi i da ometa. Kada brinemo zbog nečeg, to nas okupira, i sve drugo stavlja na stranu. Na sreću, lakše je uočiti i razriješiti brigu nego anksioznost.
5. “Zamišljenost”
Ponavljanje nekog događaja iz prošlosti u našoj glavi, stanje u kojem stalno mislimo na određene situacije, a koje su stresne i uznemiravajuće (raskid, otkaz, svađa, itd), može da nas isfrustrira i da nas dovede do toga da ne možemo da mislimo ni na šta drugo. Ako i mislimo, to je obično slabo i skoro da smo nesposobni da radimo i da se skoncentrišemo.
Izvor: lovesensa.rs
