Stogodišnjica rođenja Maka Dizdara do sada je obilježena u Zenici, Gradačcu, Mostaru, Stocu, Banjoj Luci, Novom Pazaru, Splitu pa čak i u dalekoj Džakarti, dok su, u ovom trenutku, već dogovoreni i događaji u Brčkom, Zagrebu, Bihaću i Oslu.
Danas će u Historijskom muzeju BiH biti predstavljena izložba “Mak Dizdar: prvih stotinu godina” i Fragmenti spomenika Maku Dizdaru. Fondacija je organizovala i program Sarajevskih dana poezije posvećen Maku Dizdaru, promociju posebnog broja Preporodovog Journala posvećenog Maku Dizdaru, a u konačnici će održati i četverodnevnu naučnu konferenciju o Makovom životu i naučnom i pjesničkom djelu.
Mak Dizdar je veliki, prema mišljenju mnogih najautentičniji pjesnik koji je poetizirao historiju srednjovjekovne Bosne. On je mislilac evropskog i svjetskog fromata koji svojim djelima povezuje ne samo BiH, nego i Evropu i svijet. Njegova najznačajnija djela “Kameni spavač”, “Modra rijeka” i “Stari bosanski epitafi” sadržavaju pozitivnu metafiziku koja govori da niko od nas nije sam sebe stvorio, niti sam sebe rodio. Upravo se “Kameni spavač” i “Modra rijeka” smatraju najznačajnijim poetskim tvorevinama 20. vijeka.
Veliki bh. književnik Meša Selimović o Dizdaru je svojevremeno rekao: “Od Gorčina nastaje čudo; rodio se pravi pjesnik, izuzetne vrijednosti, osobenog izraza, samo svoj. Maku je uspjelo ono što je u poeziji najteže i što uspijeva smo rijetkima, da uspostavi pravu, nenasilnu vezu s tradicijom, da obnovi stari jezik pronašavši u njemu savremenost, da na sadržajnu suštinu srednjovjekovnih zapisa nadogradi misao i osjećaje današnjeg čovjeka”.
