1. Krvni pritisak
Visina krvnog pritiska tokom dana se stalno mijenja. Takve promjene su normalne, a uzrokuje ih niz mehanizama koji se događaju u našem tijelu. No, bolest vezana uz krvni pritisak dolazi tiho, a simptomi se pojavljuju tek kada je on jako povišen ili snižen što može biti opasno za zdravlje.
Važne brojke: Normalna vrijednost krvnoga pritiska koja omogućuje normalno funkcionirane našeg organizma je 120/80 mmHg. S godinama vrijednosti postaju nešto više, no on nikada ne bi smio biti viši od 140/90 mmHg. Visok krvni tlak još se naziva i ‘tihi ubojica’ i zbog toga ga je potrebno redovito kontrolirati.
2.Holesterol
Većina nas nije niti svjesna koliko se razina holesterola može promijeniti i postati štetna i opasna za naše zdravlje. Holesterol predstavlja masnoću u krvi bez koje naše tijelo ne može normalno funkcionirati. No kada se ona značajno povisi to može dovesti do razvoja opasnih kardiovaskularnih bolesti i zato ga je potrebno kontrolirati jednom godišnje.
Važne brojke: Razina holesterola sastavljena je od dvije vrijednosti. LDL predstavlja loš, a HDL dobar holesterol Normalna vrijednost ukupnoga kolesterola trebala bi biti manja od 5,0 mmol/L, a vrijednost LDL-holesterola manja od 3,0 mmol/L.
3. TSH
Ova kratica predstavlja hormon štitnjače, žlijezde smještene na donjem djelu vrata koja utječu na funkciju svih organa. U nadzoru rada štitnjače najvažnija je hipofiza koja pomoću tireotropina (TSH) potiče štitnjaču na stvaranje hormona. Pojačano ili smanjeno lučenje hormona štitnjače može biti vrlo štetno i opasno za zdravlje cijelog organizma.
Važne brojke: Štitnjača se kontrolira preko krvnog nalaza,a referentne vrijednosti koje upućuju na normalan rad štitnjače su od 0.27 do 4,20 mU/L.
4. Šećer u krvi
Dijabetes je kronična i neizlječiva bolest koja je u današnje vrijeme značajno uznapredovala. Ona nastaje uslijed smanjenog lučenja inzulina zbog čega dolazi do povisivanja glukoze (šećera) u krvi, a kako bi se spriječio njen razvoj važno ju je čim ranije dijagnosticirati. Važne brojke: Želite li biti sigurni da je razina šećera ukrvi optimalna, potrebno je napraviti jednostavan krvni test. tazina šećera u krvi ujutro prije obroka(na tašte) mora biti manji od 5,5 mmol/L, a nakon jela ne smije preći 7,8mmol/L.
Razinu šećera u krvi možete kontrolirati prehranom i zato izbjegavajte hranu i pića koja sadrže velike količine šećera.
5. Kalorije
Iako na spomen kalorija ne pomišljamo na opasnost za zdravlje već na vitku liniju, dnevni unos kalorija usko je vezan uz pretilost koja se smatra jednom od najraširenijih bolesti današnjice.
Kalorije unosimo hranom i pićem. Kada količina kalorija unesenih u organizam prekorači količinu potrošene energije, tijelo pohranjuje višak kalorija u stanice masnog tkiva. Taloženje masnih stanica dovodi do pretilosti, koja može uzrokovati brojne zdravstvene tegobe, ali i opasne kronične bolesti.
Važne brojke: Količina kalorija koju naše tijelo treba ovisi o godinama, fizičkoj aktivnosti i tjelesnoj građi, odnosno indeksu tjelesne mase. Prosječna količina kalorija koja se smatra optimalnom dnevnom dozom je 2.000 kalorija. No ona može biti nešto niža kod žena starijih od 50 godina (1.700 kcal) ili pak neaktivnih osoba i onih sitnije građe. Želi biti sigurni koliko je energije potrebno vašem tijelu, napravite točan izračun kalorija.
Izvor: zadovoljna.hr
