n.co

A onda su godine učinile svoje, tada već vremešni Peron (79) umire 1. juna 1974, i tu na scenu stupa Isabel, kojoj je ovaj razvojni put od kabaretske plesačice do prve predsjednice neke zemlje donio istorijsku slavu. Ali i brojne probleme.

Naime, od supruga je naslijedila duboko razjedinjeni Peronistički pokret, rastući talas terorizma i sve dublju ekonomsku dubiozu, a pridobiti nije uspjela nijednu od grupa koje su podržavale njenog supruga. Takođe, narod je nije ni prihvatio, ni volio. Podjela unutar pokreta razbuktala se nakon što je ona preuzela vlast, uslijedilo je talas političkog nasilja i terorističkih aktivnosti, a Argentina je počela da tone u apsolutnu anarhiju.

Nedovoljno jaka da se nosi sa novonastalom situacijim i bez ikakavog autoriteta, Isabel 1975. godine odlučuje na ode na odmor i, kako je govorila, oporavi se od isrpljenosti. Bila je to prilika za grupu vojnih disidenata da se usude na puč, nakon čega joj je sa sve više strana sugerisano da se povuče. Iako se tome usprotivila, zemlja je svakim danom bila u sve većem haosu, a spasiti je nisu mogli ni vanredni izbori na koje je pristala, pa je svrgnuta i oteta u nenasilnom državnom udaru, poznatom kao “Prljavi rat”, kada vlast preuzima general Videla.

Predsjedničkim helikopterom je prevezena u vojnu bazu, a narednih pet godina je držana u kućnom pritvoru. Kada je 1981. osuđena na osam godina zatvora zbog korupcije i nasilnog nestanka aktivista 1976. godine, protjerana je iz zemlje. Naime, u vrijeme vojne hunte, djeca iz nekoliko stotina argentinskih porodica su nestala na “Letovima smrti”, odnosno, vojska ih je u želji da ukloni tragove zločina izbacivala iz aviona iznad rijeke Rio de Plata. U optužnici je navedeno da je Isabel lično potpisala tri ukaza koji su za posljedicu imali 600 nestanaka i 1.500 ubistava u doba peronističke vlade, od 1973. do 1976. godine.

Protjerana Isabel Peron je 2007. uhapšena u Španiji, gdje se od svog puštanja iz zatvora nalazila u egzilu te održavala bliske veze s porodicom Francisca Franca, pod optužbom za kršenje ljudskih prava, tačnije likvidacije i nestanka ljevičarskih političara. Međutim, Madrid je odbio da je izruči Argentini, pa i dalje živi u egzilu, u potpunoj izolaciji u strahu od sudskog progona.

Izvor: Lola magazin