Da, dobro ste pročitali: U pitanju je plastična lutka iz izloga.

Da se za početak upoznamo sa samim historijatom ovih lutaka.

Kako su lutke nastale?

Početkom 20. vijeka prodavci su shvatili korisnost lutke obučene u odjeću koja je izložena u radnji. Primijetili su da žene prije zastanu i pogledaju onu odjeću koja je izložena ili uredno visi od one koja je samo poslagana i nagomilana na jednom mjestu, a i željeli su da istaknu novije proizvode od onih starijih.

Od tada su počele da se prave lutke sa ovom namjenom. Prvo od metala, a zatim i od voska. Međutim, metalne su bile izuzetno teške i komplikovane za manipulisanje, a voštane su se topile tokom vremena ili pod sunčevim zracima koje je udaralo u izlog.

Lester Gaba – tvorac prve lutke

Tako je bilo sve do pojave Lestera Gabe.

Rođen u Misuriju, u Americi, nezainteresovan za radnju koju je držala njegova porodica, počinje da se bavi crtanjem. Sa deset godina se prijavio da učestvuje u takmičenju izrađivanja skulptura od sapuna, i iako nije pobijedio, odlučio je da će postati profesionalni vajar skulptura od sapuna.

Studirao je na likovnoj akademiji u Čikagu i ubrzo se zaposlio u Balaban & Katz theater corporation (današnji čuveni Paramount Studio) kao crtač postera za pozorišne predstave. Direktor korporacije bio je oduševljen Gabinim skulpturama od sapuna, pa ih je kao fotografije koristio za naslovne strane magazina i omote dječijih sapuna.

Gaba se zatim preselio u Njujork i nastavio da pravi figurice ženskog tijela. Došao je na ideju da pokuša da napravi žensko tijelo u prirodnoj veličini koje bi se koristilo u izlozima radnji koje prodaju odjeću. Gaba shvata da bi još praktičnije bilo da napravi lutku od plastike.

Tako je 1932. godine nastala prva lutka čije primjerke viđamo i dan danas. Međutim, kada je Gaba napravio prvi primjerak lutke, one ipak nisu odmah masovno počele da se koriste. Ali to nikako ne znači da nije privukao neočekivano veliku pažnju.

Obožavana lutka

Prvi primjerak lutke, koju je nazvao Cynthia, Gaba je napravio vodeći računa o mnogim detaljima. Bio je svjestan da koža jedne prave žene nije potpuno glatka i savršena. Dodao joj je pege, mladež, poneku jedva vidljivu, ali ipak prisutnu boru. Cynthia  je imala nokte, i to nalakirane, obrve, trepavice, našminkane usne. Vodio ju je redovno kod frizera koji se brinuo o volumenu njene kose i obliku njenih lokni.

U taj komad plastike Gaba se potrudio da unese, prije svega, mnogo ljudskosti, a i ženstvenosti. On ju je vodio sa sobom u restorane, na brojne događaje sa prijateljima iz visokog društva, u pozorište, modne salone, i tako je ubrzo i neočekivano Gaba Girl, kako su još nazivali Cynthiju, postala pravi hit u čitavoj Americi.

Treba razumjeti da se sve ovo dešava u godinama nakon završetka Velikog rata, u vremenu jačanja svijesti običnih žena, kada one polako počinju da zauzimaju sve veću ulogu u društvu.

Mada ovo ipak teško objašnjava sve ono što je kasnije uslijedilo sa najpopularnijom lutkom u historiji.

Naime, Cynthiji su poklanjali najljepše haljine, nakit (Tiffany & Company, Cartier i brojne druge poznate brendove), rezervisali mjesta u pozorištu, imala je kolumnu u poznatom Life magazinu, pozivali su je u radio emisije. Dobijala je milione pisama, molili su je da se upozna sa svojim obožavaocima. Gabom je lutku svuda vodio sa sobom, pa čak i kada je šetao ulicom, te su ga ljudi obavezno zaustavljali i obraćali se Cynthiji, tražeći modne savjete, komentare i kritike najnovijih trendova.

Koliko je ovo sveopšte ludilo uzelo maha najbolje govori sledeći podatak:

Cynthia je 1937. godine bila pozvana na vjenčanje Edwarda VIII (tadašnji kralja Velike Britanije) i Vollis Simpson. Fotografisao ju je Alfred Eisenstadt (jedan od prvih angažovanih fotografa američkog magazina Life). Dospjela je čak i na naslovnu stranu ovog časopisa.

Tako je 1932. godine nastala prva lutka čije primjerke viđamo i dan danas. Međutim, kada je Gaba napravio prvi primjerak lutke, one ipak nisu odmah masovno počele da se koriste. Ali to nikako ne znači da nije privukao neočekivano veliku pažnju.

 

Izvor: Elle.rs

Komentari

Komentari

Nema više članaka