Spavanje je važna, elementarna fiziološka funkcija odgovorna za oporavak mozga i cijelog organizma. Bez sedam ili osam sati noćnog spavanja nije moguće preko dana obavljati fizičke i intelektualne zadatke. Izuzetak su tzv. kratkospavači, koji su genetski tako ustrojeni da su im potrebna samo tri ili četiri sata spavanja. Oni čine samo 3% populacije. Spavanje je biološka nužnost, ali i navika.

Subjektivne percepcije

Tijekom života spavanje se kontinuirano mijenja, kao i potreba za spavanjem. Tako se s godinama povećava vrijeme provedeno u površnim, a smanjuje vrijeme provedeno u dubokim stadijima spavanja koji su odgovorni za odmor i oporavak.

Smanjuje se i efikasnost spavanja, to jest vrijeme provedeno u spavanju otkad smo legli u krevet. Povećava se i broj kratkotrajnih buđenja noću, tako da neki ljudi stariji od 60 godina imaju subjektivnu percepciju slabijeg spavanja. U nekih se javlja i potreba za kratkim snom poslije ručka.

Dnevne posljedice nesanice koja dulje traje su dnevni umor, sniženo raspoloženje, smanjena kvaliteta života, ponekad glavobolja i želučane tegobe. Ljudi s nesanicom osjećaju se iscrpljeno i s manje životne energije.

Što se svakako treba liječiti

Apneja u snu, bolest s ozbiljnim posljedicama na kardiovaskularni sustav i mozak (rizik od moždanog udara, dnevna pospanost i intelektualno popuštanje) u starijoj dobi zastupljena je u 40% populacije, čemu pridonosi i veća prisutnost metaboličkog sindroma, dijabetesa i mišićne slabosti u toj dobi. Kako je u toj dobi čest i komorbiditet, tj. prisutnost i drugih bolesti kao što su metabolički sindrom, šećerna bolest, povišen krvni tlak, srčane tegobe, to je apneju u snu u toj dobi obavezno liječiti.

Za to postoji efikasno sredstvo, uređaj za potpomognuto disanje (CPAP), koji bolesniku pomaže u noćnom disanju te otklanja apneje i sve rizike koje ona donosi. U dobi 50+ i 60+ učestaliji je i sindrom nemirnih nogu, koji se manifestira potrebom za micanjem nožnim prstima kod uspavljivanja i spavanja, što u znatnoj mjeri remeti noćno spavanje. Radi se o bolesti iz grupe bolesti pokreta, a smetnje se mogu uspješno ublažiti lijekovima koji se inače upotrebljavaju za liječenje Parkinsonove bolesti.

 

Plitko spavanje

Menopauza je posebno razdoblje u životu žene uzrokovano smanjenjem sekrecije estrogena. Uz navale vrućine i znojenja česta je i nesanica, na koju se žali i do 60% žena u postmenopauzi. Radi se uglavnom o poteškoćama prosnivanja, što se može dobro kontrolirati lijekovima, kao i dnevni poremećaji raspoloženja.

U tom razdoblju žene su više izložene riziku od pojave apneje u snu, koja još više pojačava dnevni umor i pospanost. Hormonalna terapija nije efikasna u liječenju apneje u postmenopauzalnih žena, već treba primijeniti uređaj za potpomognuto disanje. Ova dob nosi i određene promjene u spavanju koje su fiziološke za tu dob i smatraju se prirodnim procesom starenja. Tako je skraćeno trajanje noćnog spavanja, spava se pliće i nešto slabije kvalitete, postoji potreba za poslijepodnevnim kratkim snom, koji može biti osvježavajući. S tim se treba pomiriti i ne smatrati to bolešću.

Komentari

Komentari

Nema više članaka